U Argili gamberi stari 12 milijuna godina

Zeleno-brončani gamberi u potoku Argila stanuju već 10 do 12 milijuna godina
Zeleno-brončani gamberi u potoku Argila stanuju već 10 do 12 milijuna godina

Zeleno-brončani gamberi iz potoka Argila u idiličnom kutku prirode podno momjanskog kaštela nedavno su se našli u oku i rukama znanstvenog novaka zagrebačkog Prirodno-matematičkog fakulteta, diplomiranog inženjera biologije Mišela Jelića. On za potrebe svoje doktorske dizertacije ispituje upravo ove bjelonoge rakove latinskog naziva Austropotamobius pallipes, pripadnike najstarijeg roda europskih slatkovodnih rakova.

- Ova je specifična podvrsta u Hrvatskoj zabilježena samo ovdje, u slivu Dragonje i u Rječini, a prisutna je od Atlantskog oceana do jadranskog sliva, gdje uključuje i Sloveniju i Italiju. Dosadašnja istraživanja pokazala su da se radi o jednoj od najstarijih linija pa se može reći da su ovi rakovi, srodni hlapu i jastogu, u Istri i Slovenskom primorju prisutni već 10 do 12 milijuna godina, rekao je Jelić.

Gamberi iz Argile, koji imaju pet nogu i mogu narasti do 12 centimetara dužine, upravo su izašli iz svoje reproduktivne faze. Oni su i bioindikatori čistoće vode budući da su vrlo osjetljivi na zagađenje. Brojnost ovih rakova, koji zadnjih desetljeća nestaju iz skoro svih vodotoka, značajno se smanjila. Razlog njihova postupnog nestanka, kako nam kaže Jelić, najvjerojatnije valja potražiti u sušama, crpljenju vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina te pojavi američkih rakova koji potiskuju domaće vrste, račjoj kugi te zagađenju pesticidima i septičkim jamama, što vjerojatno nije slučaj na ovom području, kako je specificirao.

Jedan od uzroka zasigurno je drastično "uređivanje", odnosno kanaliziranje vodotoka s ciljem zaštite od poplava, kakvo je za vrijeme istraživanja trajalo na Argili, samo nekoliko desetaka metara od mjesta gdje su mladi znanstvenici postavili vrše.

"Da bi se zaštitila ova dragocjena vrsta i sačuvala bioraznolikost, značajna ne samo za užitak, već i za opstanak čovjeka, korita rijeka i potoka bi jednostavno trebalo pažljivije uređivati te zadržati njihove prirodne karakteristike, umjesto da ih se, kako je to uvriježeno, bagerima nemilosrdno ogoljuje i ravna te tako devastira", ukazao je Kozlović. (Napisala i snimila K. FLEGAR)


Podijeli: Facebook Twiter