Posljednjih su dana u najljepšem pulskom spomeniku uočeni radnici Arheološkog muzeja Istre koji su vrijedno radili između gledališta Arene. Upitali smo ravnatelja AMI-ja Darka Komšu o čemu se zapravo radi. Kako doznajemo, prošlogodišnje obilne kiše sprale su veliku količinu sedimenta u hodnicima između stubišta, odnosno gledališta u Areni, a što su ustanovili tijekom redovnog nadzora djelatnici Arheološkog muzeja Istre.
Ispran sediment
Ispod tog ispranog sedimenta, kaže Komšo, pokazala se originalna antička podloga od vapna s dodacima usitnjene cigle.
- Budući da se spomenuta podloga pruža duž površine od 30-ak metara, odlučili smo sve otvoriti, snimiti te izraditi svu potrebnu dokumentaciju, a tek onda adekvatno zaštititi, odnosno prekriti. Radi se o podlozi na koju su dolazile kamene ploče po kojima se u Rimsko doba hodalo. Radove su u sklopu održavanja započeli naši djelatnici sredinom veljače pod vodstvom arheologinje Silvane Petešić. Ovim smo istraživanjem dobili nove tehničke podatke o gradnji Arene, posebno što se tiče vapnenih podnica. Ono je okončano, slijedi geodetski snimak, a potom zatvaranje geotekstilom s čvršćom podlogom, odnosno vapnenim slojem.
Izrada geodetske dokumentacije u planu je za idući tjedan, a konačno zatvaranje do Uskrsa. Konzervatori su upoznati i suglasni s aktivnostima koje se ondje provode, rekao je Komšo.
Nađena dva novčića
U ovaj se zahvat krenulo s ciljem otkrivanja jednog segmenta, koji će se konzervirati kako se ne bi dalje uništavao i to u dijelu koliko to bude moguće prije sezone, doznajemo od arheologinje Silvane Petešić.
- Prilikom otkrivanja podnice, pronašli smo dva novčića iz razdoblja vladavine cara Viktora Emanuela III., jedan iz 1923. godine i jedan iz 1937. godine te nekoliko recentnih novčića iz vremena SFRJ-a. Zatim je tu pronađena i jedna keramička lulica mediteranskog tipa, koja datira iz razdoblja od 1750. i 1850. godine, rekla nam je Petešić govoreći o nalazima na koje su tijekom ovih radova naišli. (S. ROJNIĆ SINKOVIĆ)