Mnogi koji pocnu citati ovaj tekst reci ce: ništa novo, znamo da pušenje uzrokuje rak pluca, povecava rizik od infarkta, od moždanog udara, dosta nam je tih prica o zabrani pušenja i što je to prema onom užitku koji nam pruža udisanje tog "nježnog i opojnog dima".
Bez obzira na naše negiranje problema i banaliziranje posljedica, i dalje je pušenje u 90 posto slucajeva uzrok raka pluca, povecava rizik od raka crijeva, želuca, mokracnog mjehura, mokracnih putova, bubrega, jetara, gušterace, vrata maternice, nosa, grkljana, usne šupljine, ždrijela, jednjaka, jezika, nekih vrsta leukemija, ucestalije su kardiovaskularne bolesti, srcani i moždani udar, smanjena je plodnost... Smatra se da je pušenje odgovorno za 30 posto svih malignih tumora.
Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u razvijenim zemljama svijeta puši 41 posto muškaraca i 21 posto žena, a u zemljama u razvoju 48 posto muškaraca i osam posto žena, ukupno 1,2 milijarde ljudi. Oko cetiri milijuna ljudi godišnje umire od posljedica pušenja i ukoliko se ne zaustave sadašnji trendovi, do 2030. godine umirat ce deset milijuna ljudi godišnje. Svakih osam sekundi u svijetu umre jedna osoba od štetnih posljedica konzumiranja duhana, a od posljedica pasivnog pušenja umire 147 - 251 osoba na milijun stanovnika godišnje, i to najviše od koronarnih bolesti i raka pluca.
U Hrvatskoj je po podacima prikupljenim u zdravstvenoj anketi iz 2003. godine pušilo 27,4 posto osoba (33,8 posto muškaraca i 21,7 posto žena) u dobi od 18 i više godina. U našoj zemlji puši svaka treca osoba ili 1,2 milijuna ljudi, dok od posljedica pušenja godišnje oboli oko 20.000, a umre 13.000 ljudi. Procjenjuje se da je 70 posto mladih iznad 15 godina probalo pušiti, dok ih 30 posto redovito puši te da je 60 posto djece od najranijeg djetinjstva izloženo pasivnom pušenju u kuci.
Kako prestati pušiti?
Prestati pušiti nije lako, to zna svaki pušac. Pušenje je i psihicka i fizicka ovisnost. Psihicka ovisnost je posljedica gore navedenih ritualnih pokreta, a tjelesna je posljedica stvaranja nikotinskih receptora koji traže da budu zasiceni nikotinom. U protivnom se stvara apstinencijska kriza. Stoga mnogi pušaci u procesu odvikavanja od pušenja koriste nikotinske flastere ili gume za žvakanje iz kojih se oslobada mala kolicina nikotina. Odluka o prestanku pušenja je vec veliki korak.
U odvikavanju od pušenja pomoci ce vam sljedece smjernice:
- pušite svaku cigaretu samo do polovice,
- svakog dana pomicite paljenje prve cigarete za jedan sat,
- donesite odluku da cete pušiti samo parnih ili neparnih sati tijekom dana,
- nemojte odmah zapaliti cigaretu cim vas spopadne žarka želja, vec pricekajte nekoliko minuta i u meduvremenu promijenite vrstu posla ili zapocnite neki razgovor,
- prestanite kupovati cigarete u velikim pakiranjima, cekajte da ispraznite jednu kutiju pa tek onda kupite drugu,
- prestanite sa sobom nositi cigarete, bilo da ste u kuci ili na poslu, ucinite sve da vam bude teže doci do njih,
- pušite tako da vas sve podsjeca na to: ja pušim, a to mi šteti; držite cigaretu u drugoj ruci, a ne u onoj u kojoj je obicno držite; stavljajte cigarete na neuobicajena mjesta, npr. u drugi džep - time cete prekinuti automatizam da ih uzmete,
- promijenite navike u ishrani, npr. pijte mlijeko - ono se ne slaže s pušenjem; jedite ono što ne traži cigaretu,
- ne praznite pepeljare: to ce vas ne samo podsjetiti koliko ste cigareta popušili svakog dana, nego vam pogled na opuške i njihov miris nece biti ugodan.