U 365 dana posječeno 385 stabala za četiri projekta

Posječena stabla u Rovinjskoj ulici u Puli (M. MIJOŠEK)
Posječena stabla u Rovinjskoj ulici u Puli (M. MIJOŠEK)

Od siječnja do prosinca 2013. godine putem Zelenog telefona udruge Zelena Istra zaprimljeno je ukupno 205 prijava. Na otpad se odnosilo 58, odnosno 28 posto poziva građana. Građani su potom najviše zvali zbog zelenila, u toj kategoriji je zaprimljeno 40 poziva, a 37 građana zvalo je zbog kategorije razno. Zanimljiv je porast poziva vezanih uz vodu, bilo ih je 25.

Dio je to godišnjeg izvješća Zelenog telefona koje su danas predstavile voditeljica Zelenog telefona Irena Burba i stručna suradnica na projektima Zelene Istre Rudija Pavličević.

Zeleni telefon, kako je napomenuto na konferenciji za novinare, djeluje već 17 godina i od osnutka je zaprimljeno oko 3.200 poziva. S godinama je postao odličan servis svim građanima i vrlo dobra pomoć pri rješavanju njihovih problema.

- Zeleni telefon se pokazao kao izvrstan pokazatelj stanja u okolišu, mišljenja građana i institucija. Građani se najviše aktiviraju po pitanju okoliša kada ekološki problemi izravno utječu na njihov život, i to je razlog sve češćih inicijativa građana koji se okupljaju oko određenih ekoloških problema, rekla je Burba i napomenula da stoga Zelena Istra rado pruža potporu takvim inicijativama.

Kao pozitivan primjer istaknula je rješavanje "ekoloških katastrofa" u Marčani i Banjolama (stari rimski kamenolom). Kao negativnost je istaknuta sječa stabala, odnosno izračunali su da je u posljednjih 365 dana posječeno 385 stabala, i to za potrebe samo četiri gradska projekta.

- Prema podacima Zelenog telefona, najveći okolišni problem Istarske županije je otpad. Građani nas najviše obavještavaju o lokacijama divljih odlagališta otpada, ali i traže informacije o selektivnom odvajanju otpada ili o načinima kako i gdje pravilno zbrinuti, primjerice, glomazan ili opasan otpad, rekla je Pavličević.

Dobra je stvar, nastavila je, što se novim zakonom mijenja procedura prijave za slučajeve nesavjesnog odlaganja otpada jer odsad o tom brinu isključivo komunalni redari općina i

gradova, odnosno jedinice lokalne uprave i samouprave bez obzira na to radi li se o javnoj ili privatnoj površini.

Gradovi i općine morat će osigurati svojim građanima infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada, informirati ih i educirati te odrediti način naplate odvoza otpada prema količini ili volumenu kante.

Jedan od ciljeva Zelenog telefona je sustavno unapređivanje komunikacije i suradnje s nadležnim inspekcijskim službama i komunalnim redarima.

- U protekloj godini poslali smo ukupno 172 dopisa i zahtjeva za informacijama te dobili odgovore na 127 dopisa. Od toga je više od polovice dopisa bilo upućeno gradovima i općinama, a ostalo se odnosilo uglavnom na razne inspekcije, ministarstva, javna poduzeća i tvrtke, rekla je Burba. (N. SOFTIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter