U samo mjesec dana broj blokiranih Istrana porastao je za 150 - koncem listopada bilo ih je blokirano 13.902, a samo mjesec ranije 13.752, izvijestila je Fina. Raste i njihov ukupan dug, koji je u samo mjesec dana povećan za čak 16,6 milijuna kuna i koncem listopada iznosio 1.498.214.085 kuna.
Pula je u listopadu osvanula na 9. mjestu rang listi 25 gradova s najvećim iznosom duga te najvećim brojem blokiranih građana: 4.547 blokiranih Puljana (7,9 posto ukupnog ili 11,73 radno sposobnog stanovništva) duguje 433,57 milijuna kuna. Poreč je 23. na rang listi gradova čiji građani najviše duguju s iznosom od 211,8 milijuna kuna te 1.439 blokiranih. Slijedi ga Umag s 1.095 blokiranih koji duguju 172,5 milijuna kuna.
Najviše u Ličko-senjskoj
U cijeloj je Hrvatskoj istodobno bilo blokirano 319.890 građana koji duguju 29,54 milijarde kuna. S druge strane, tek mrvicu manje, 29,9 milijardi, duguje 52.619 poslovnih subjekata. Godinu ranije broj blokiranih poslovnih subjekata, ali i iznos njihova duga, smanjen je za oko 12 posto.
Koncem listopada ukupan je iznos neizvršenih osnova za plaćanje u svim županijama, osim u Ličko-senjskoj, manji u odnosu na stanje otprije godinu dana. Najzaduženiji su bili poslovni subjekti s područja Zagreba, na koje se odnosilo 38,6 posto prijavljenih neizvršenih osnova za plaćanje (11,5 milijardi kuna), slijede poslovni subjekti Splitsko-dalmatinske županije s udjelom od 12,7 posto (3,8 milijardi), Primorsko-goranske s udjelom od 7,5 posto (2,3 milijarde) te Istarske s udjelom od 6,9 posto (2,1 milijarda). Udio Zagrebačke županije iznosi 6,4 posto (1,9 milijardi) Na poslovne subjekte navedenih pet županija odnosilo se 72,1 posto svih neizvršenih osnova za plaćanje u Republici Hrvatskoj.
Promatraju li se dospjele neizvršene osnove za plaćanje prema prosječnom iznosu, najzaduženiji su poslovni subjekti na području Zagreba sa 851,93 tisuće kuna, a slijede oni u Ličko-senjskoj županiji sa 704,56 tisuća te Dubrovačko-neretvanskoj sa 631,59 tisuća kuna. U odnosu na godinu ranije, prosječan je dug porastao u pet županija, i to najviše u Ličko-senjskoj (58,5 posto) te u Zagrebačkoj županiji (10,3), a slijede Zagreb (9,5 posto), Virovitičko-podravska (2,4) i Karlovačka županija (0,1), dok je u ostalim županijama zabilježeno njegovo smanjenje.
Kada je riječ o djelatnostima, građevinarstvo je još uvijek na čelu nezavidne ljestvice prezaduženih. Ta je djelatnost koncem listopada dugovala 7,3 milijardi kuna, što je 24,5 posto ukupnog duga. Po veličini duga slijede poslovni subjekti iz područja trgovine na veliko i na malo sa 6,9 milijardi kuna duga i udjelom od 23 posto.. Prerađivačka je industrija na trećem mjestu s 3,3 milijarde kuna neizvršenih osnova i udjelom od 10,9 posto, slijedi djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (2,8 milijardi kuna i 9,2 posto udjela), a nešto manje, 2,4 milijarde, duguju poslovni subjekti koji posluju s nekretninama.
Blokirane agencije
Prosječan iznos duga po poslovnom subjektu kreće se od najmanjeg od 0,11 milijuna kuna u ostalim uslužnim djelatnostima i 0,19 milijuna u obrazovanju, do 0,98 milijuna kuna u građevinarstvu, 1,31 milijun u području rudarstva i vađenja, 2,08 milijuna u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda, gospodarenja otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i 2,22 milijuna kuna u poslovanju nekretninama. U prosjeku su najzaduženiji poslovni subjekti u području djelatnosti poslovanja nekretninama: od njih ukupno 1.091 najviše ih je, njih 711, blokirano dulje od 360 dana, a prosjek dugovanja po subjektu je 3,12 milijuna kuna.
Najviše je blokiranih poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine (12.385), slijede djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (7.577) i građevinarstvo sa 7.458 blokiranih poslovnih subjekata. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)