Guverner HNB-a Željko Rohatinski ustvrdio je nedavno da nam je u jeku krize zaprijetio moratorij na inozemne obveze, a sada se, kazao je, ponovno pokušavamo vratiti starom obrascu, što nam svijet više nece dopustiti.
Na pitanje, gdje je, dakle, ta granica o kojoj govori, a iznad koje ce nam financijska tržišta ponovno reci "dosta", Rohatinski kaže da to nitko ne može znati, ali da je cinjenica da je likvidnost na financijskim tržištima sada visoka, novca opet ima i relativno se lako zadužiti. I upravo u tome, kaže, leži opasnost da nastavimo po starom.
"Dvije su potencijalne opasnosti ili štete. Prva je da, ako se zadužimo, s time rastu i troškovi servisiranja duga, a buduci da ekonomija prakticki stagnira, nismo u mogucnosti postojeci dug servisirati iz novostvorene vrijednosti. Iz državnog sektora, medutim, samo govore mogu li se zadužiti ili ne, dok se o troškovima tog zaduživanja ne govori.
Druga opasnost leži u tome kako nas percipiraju financijska tržišta. Naš je rejting na samoj granici. Tržištima, doduše, nije u interesu da nas ruše, upravo stoga što im je potreban kupac za njihov novac, ali buduci da sve ostale zemlje u EU-u vode politiku rezova i niske potrošnje, onda naše ponašanje, blago receno, nece proci nezamijeceno, niti prolazi", opisuje Rohatinski.
Na opasku da je iduca godina izborna, pa je iskušenje zapadanja u nove dugove tim vece, Rohatinski kaže da informaciju o proracunu za iducu godinu nema, ali pretpostavlja da ce, ako u Vladi zamrznu rashode, uz prihode "kakvi ispadnu", deficit biti na razini ovogodišnjeg.
"Ocekuje nas sve skuplje zaduživanje, a tržišta ce nas sve podozrivije gledati. Buduci da novca u svijetu ima mnogo, nekome ga moraju prodati pa ce ga prodati nama", istice guverner i dodaje da su projekcije HNB-a o potrebi financiranja za 2011. na razini 31 milijarde kuna, što se poklapa s projekcijama Ministarstva financija.
To je manje od ovogodišnjih potreba koje se, prema HNB-u, ukupno krecu oko 44,7 milijardi kuna, a što, napominje guverner, ukljucuje i zaduženje od 750 milijuna eura do kraja ove godine za otplatu obveznice koja na naplatu dospijeva u ožujku 2011. Potreba financiranja u 2011. tako je negdje na razini iz 2009. dok je primjerice u 2008. iznosila znatno manje, oko 16,5 milijardi kuna.
Guverner se osvrnuo i na premijerkinu izjavu da on podržava Vladin
program gospodarskog oporavka. "To je tocno, u tom programu ima svega i
svacega, ali i jedna zdrava jezgra koju podržavam. No, jedno je onakav
program kakav su ekonomski savjetnici napisali, a nešto sasvim drugo su
nacin i dinamika kojom ga Vlada provodi", veli Rohatinski.