Prema podacima Državnog odvjetništva, lani je primljeno 569 prijava za zapuštanje ili zlostavljanje djeteta, od kojih su odbacene 252, a optuženo je 328 osoba.
U slucaju Jagode - cije su optužbe da ju je otac spolno zlostavljao odbacili sudovi - povuklo se pitanje je li i tko je trebao prijaviti njezinu majku zbog zapuštanja djeteta, buduci da je djevojcica u svjedocenju navela da joj je mama rekla da ne može pomoci jer ne zna broj policije.
Državno odvjetništvo, nažalost, nema podatke o strukturi podnositelja prijava pa nismo ni dobili odgovor na pitanje koliko je od tih prijava stiglo iz drugih tijela, a koliko ih je pokrenuto na inicijativu tužitelja. Sutkinja Lana Petö Kujundžic, specijalizirana u toj problematici, upozorava da ni sudovi cesto nemaju potpunu informaciju o svim postupcima protiv zlostavljaca djece.
- Spolno zlostavljanje djeteta u nadležnosti je županijskih sudova, a kazneno djelo zlostavljanja i zapuštanja djeteta je u nadležnosti opcinskih sudova. Stoga cesto nemamo potpunu informaciju vode li se i drugi postupci protiv osobe optužene za spolno zlostavljanje, kazala je Petö Kujundžic.
Prijave za zapuštanje i zlostavljanje djeteta najcešce se pokrecu preko centra za socijalnu skrb, u pravilu na pritužbe jednog od roditelja ili škole. Djelatnici u obrazovanju najcešce prijavljuju centrima za socijalnu skrb ako uoce da je dijete zapušteno, odnosno da neuhranjeno, da nema školski pribor, da se agresivno ponaša, da napreduje slabije od vršnjaka, da je neuredno ili, u najgorem slucaju, da je fizicki zlostavljano. Centri potom prijavljuju kazneno djelo tužiteljstvu.
Zlostavljanja, kako objašnjava Petö Kujundžic, mogu biti i fizicka i psihicka. Primjer psihickog zlostavljanja svakako je i kad dijete svjedoci ponižavanju jednog roditelja od drugog, a osobito fizickim napadima na jednog od roditelja.
Psihicko zlostavljanje prepoznaje se nepovjerenjem djeteta, poremecajima spavanja i hranjenja, po bježanju od kuce ili neurološki neobjašnjivim tikovima.
Državno odvjetništvo zadovoljno je uspješnošcu procesuiranja. Naime, lani je za ta kaznena djela bilo osudeno 348 od 413 osoba, što je prosjek od 84 posto.