Ne nudimo carobni štapic, no Županija ce i s onih jedan posto poreznih prihoda, koliko ostaje u njenom proracunu, ukoliko s vama, kao kljucnom snagom, postignemo konsenzus i partnerstvo oko temeljnih principa izlaska iz krize, preuzeti stopostotnu odgovornost za taj posao, kategoricno je porucio župan Ivan Jakovcic sudionicima skupa "Istra 2015: Puna zaposlenost - trajna konkurentnost" danas u Labinu.
Sa suradnicima je, u nedavno preuredenoj tzv. mramornoj dvorani nekadašnje rudarske direkcije, predstavio 196 mahom gospodskih projekata, medu kojima i one otprije poznate, za ostvarenje oba cilja iz naziva konferencije. Ukupno teže oko 30 milijardi kuna, a trebali bi, naglašeno je, osigurati gotovo 11 tisuca radnih mjesta, koliko je u veljaci bilo nezaposlenih na Poluotoku.
Taj petogodišnji program izlaska iz krize, koji je župan prigodno nazvao "labinskim putom", plod je njegova obilaska Istre. Prezentaciju je popratilo 100-tinjak važnih aktera regionalnog gospodarstva - iz Obrtnicke komore, Hrvatske gospodarske komore, Gospodarsko-socijalnog vijeca, Turisticke zajednice, pulskog Sveucilišta; te predstavnici Županijske skupštine, ukljucujuci i one opozicijskih stranaka, istarski gradonacelnici i nacelnici opcina na Labinštini.
- Naš portfolio programa necemo realizirati bez da promijenimo sebe, pocevši od državnog vrha do obicnih gradana, i izbjegnemo gotovo ustaljene situacije u Istri: cim se, naime, pojavi neki projekt, nadu se oni koji skacu, protive se svakoj ideji, razvoju. Konsenzus i partnerstvo svih razina vlasti te javnog i privatnog sektora jedina je buducnost Istre; nema napretka ako se politicki prepucavamo oko vitalnih pitanja, pune zaposlenosti i trajno konkurentnog gospodarstva, što kroz pet godina možemo ispuniti, rekao je Jakovcic.
Uvjeren je da Istra svojim resursima i idejama može iz krize neovisno o globalnim gospodarskim kretanjima. Oporavak se, istice, mora zasnivati na tradicionalno uspješnim sektorima: industriji, prvenstveno metalopreradivackoj, poljoprivredi, turizmu, uz razvoj visokih tehnologija i inovativnosti.
Prisjetio se da je županija prije samo cetiri godine bila na pragu pune zaposlenosti, a u kratko se vrijeme broj nezaposlenih s nešto više od cetiri tisuce vratio na razinu otprije deset godina - danas je, veli, bez posla gotovo 10 tisuca gradana Istre.
- Ta se realnost ne smije gurati pod tepih. Iako smo bili prepolovili nezaposlenost iz 2001., uzlet ipak nije bio utemeljen na elementima zdrave ekonomije. Sada ciljamo na strukturalni, da ne kažem strategijski pristup razvoju, objasnio je Jakovcic.
- Ne trebamo modele najrazvijenijih svjetskih regija, vec njihova dobra iskustva; ne želimo biti prosjecni jer takvi necemo opstati. Ne zanima nas, naime, biti najboljima u Hrvatskoj, buduci da to po svim parametrima prakticki vec jesmo, nego vodeci u okruženju snažnih regija, talijanskih, austrijskih, slovenskih, madarskih. Želimo Istru koja ce stati uz bok najjacih europskih regija, ambiciozan je prvi covjeka Istre.
Dotaknuo se i neizbježne decentralizacije koja, naglašava, nipošto nije politicko pitanje u državi koja je, uz Grcku, najcentraliziranija u Europi. - Da je Istra imala željenu razinu regionalne samouprave ili autonomije, kriza bi nas mimoišla ili pak minimalno dotaknula, kazao je. Smjelu tvrdnju potkrijepio je primjerom Dražena Ladica, koji vec 11 godina pokušava izgraditi golf terene na Marleri.
- Da smo imali poluge odlucivanja, nekoliko njegovih igrališta i par hotela bili bi realizirani. Desetak godina, usto, pricamo o Brijuni rivijeri, natjecemo se tko ce više napraviti, ali bogami ima i onih koji se upiru da što više zaustave, da ne kažem upropaste, taj posao. Zar su napuštene zgrade u pulskom priobalju naš ponos?, zakljucio je župan.
Domacin skupa, labinski gradonacelnik Tulio Demetlika, uvodno je predstavio projekt Podzemni grad, strateški posao lokalne vlasti kojim se mrtvi kapital napuštenog rudnika namjerava iskoristi kao zamašnjak razvoja.