Od hrvatske samostalnosti do danas najisplativiji posao za banke, a ujedno i najnepovoljnije zaduživanje za državu, bilo je izdavanje obveznica za restrukturiranje gospodarstva u Republici Hrvatskoj.
Te je obveznice Hrvatska isplatila nekoliko puta, pa je takva i zarada banaka, ali koliko su tocno banke profitirale na njoj u 20 godina teško je izracunati. Ministarstvo financija podatke nudi tek za razdoblje od kolovoza 2000. godine, a može se samo pretpostavljati što se dogadalo deset godina prije.
Kako bi podmirila obveze svojih poduzeca prema bankama država je 3. lipnja 1991. godine izdala obveznice u iznosu od 24,5 milijardi dinara.
Obvezala se da ce bankama u sljedecih 20 godina placati kamatu od pet posto, ali i da ce glavnica na koju se ta kamata obracunava rasti svakih šest mjeseci i to tako što ce se uskladivati s indeksom proizvodackih cijena. Nerijetko je glavnica povecavana i za sedam posto godišnje.
Rast glavnice
U meduvremenu su dinari, zamijenjeni hrvatskim dinarima, pa onda i kunama, ali koliko je glavnica narasla u prvom desetljecu te koliko su na nju placene kamate pitanje je na koje iz Ministarstva financija nismo dobili odgovor. No, ako je tempo rasta glavnice bio sedam posto godišnje, ona se vec u prvom desetljecu mogla udvostruciti. Iz Ministarstva financija, odgovaraju da je 30. kolovoza 2000. godine glavnica bila 1,57 milijarda kuna, a pet godina kasnije narasla je za dodatnih 300 milijuna kuna.
U kolovozu ove godine glavnica se popela na 2,373 milijarde kuna, odnosno bila je za 800 milijuna kuna veca nego 2000. godine. U jednom desetljecu glavnica obveznica za restrukturiranje porasla je za više od 50 posto, s time da je država cijelo to vrijeme bankama placala i kamatu od pet posto. U deset godina, prema službenim podacima Ministarstva financija, država je bankama platila oko milijardu kuna kamata.
Dakle, za dug od 1,57 milijardi kuna iz 2000. godine, država je u deset godina bankama otplatila milijardu kuna, ali to su bile samo kamate. No, dug nije ostao isti, nego je cak narastao i to za 800 milijuna kuna. Što se s njime dogadalo deset godina prije toga, može se samo nagadati s obzirom da se glavnica ponekad godišnje povecavala i za sedam posto. Sa sigurnošcu se može reci da je država vjerojatno udvostrucila iznos glavnice, te da ju je bar jednom isplatila kroz kamate u razdoblju od 1991. do 2000. godine.
Prevedeno na zaduživanje gradana to bi znacilo da za kredit iz 2000. godine od, primjerice, sto tisuca eura, gradani u deset godina otplate oko 63 tisuce eura kamata i da nakon toga ponovno krecu u otplatu kredita koji je sada narastao na 150 tisuca eura. No, to je bujanje duga u samo jednom desetljecu, a u drugom bi uslijedila vjerojatno još teža situacija.
Najgori uvjeti
Da je obveznica iz 1991. godine najnepovoljnije zaduženje priznanju i iz Ministarstva financija.
– Zbog šestomjesecne revalorizacije glavnice indeksom proizvodackih cijena industrije, koji je cesto na godišnjoj razini premašivao sedam posto, glavnica se iz godine u godinu povecavala. Uzimajuci u obzir i kamatu od pet posto ove su obveznice bile najnepovoljniji instrument u ukupnom portfelju državnog duga, porucuju iz Ministarstva financija.
Ipak, u 20 godina nijedna Vlada nije pokušala, ili nije uspjela dogovoriti s bankama da se prekine taj okov u kojem je veca stopa po kojoj godišnje raste glavnica, nego ona po kojoj se obracunava kamata. (Jagoda Maric/Novi list)
Za otplatu – novi kredit
Država je nedavno bila suocena s otplatom obveznice jer je rok od 20 godina na koji je izdana istekao. Kako bi ispunila svoju obvezu prema bankama država je morala osigurati 2,4 milijarde kuna, od cega najviše 1,651 milijarda kuna otpada na Zagrebacku banku.
Nešto više od 480 milijuna kuna isplatila im je direktno iz proracuna, a za ostatak je kod banaka podigla kredit od 260 milijuna eura i na njega ce sljedecih pet godina placati kamatu od pet posto. Ipak, 2016. godine država ce vjerojatno i taj kredit otplatiti nekim novim zaduženjem. U pet godina samo ce na kamate potrošiti više od 400 milijuna kuna, a dug od 260 milijuna eura nece se ni za mrvicu smanjiti, ali se barem nece ni udvostruciti.
Rast glavnice u drugom desetljecu
31.08.2000. * 1.574.092.054,07 kn
31.12.2005. * 1.838.080.000,00 kn
31.08.2011. * 2.373.770.094,30 kn
Od 2000. do 2011. placeno je oko 1 milijarde kuna kamata