Tvrtka za 10 kuna, a ostali nameti nekoliko tisuća

Tko ima ideju za poduzetnički poduhvat mora računati na velike porezne i parafiskalne namete
Tko ima ideju za poduzetnički poduhvat mora računati na velike porezne i parafiskalne namete

Unatrag dva desetljeća je prvi demokratski izabran saziv Sabora želeći potaknuti privatno poduzetništvo u ratnim vremenima izglasao zakon kojim je omogućio da se za relativno malo novca registriraju društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Velik broj zaposlenih i nezaposlenih, studenata i umirovljenika osnovao je d.o.o. i stavio ih u mirovanje očekujući da će ih pokrenuti kada se za to stvore uvjeti ili uleti kakva dobra prilika.

Bili su uvjereni da su za malo novca dobili ono što je prije bilo mnogima nedostupno - svoju tvrtku. Prateći objave u Narodnim novinama u proteklih 15 godina naišli smo na informacije kako su okončale mnoge tvrtke naših prijatelja ili poznanika - likvidirane su. Mnogi nesuđeni poduzetnici shvatili su s vremenom da je trošak posjedovanja firme toliko velik da im se više isplati unovčiti svoj hobi ili dodatni posao radom na crno, nego za to plaćati dvostruko, pa čak i trostruko veće poreze i ostale parafiskalne namete od zarađenog na tom poslu.

Sličan program poticanja poduzetništva je ponudila i Sanaderova Vlada. Nazvan Hitrorez, program je omogućavao građanima i poduzetnicima da u svega nekoliko koraka, pojednostavljeno i uz znatno manje troškova, osnuju tvrtku. Nažalost, taj je program u svijesti poduzetnika ostao u negativnom kontekstu jer su Hitrorez iskoristili mnogi prezaduženi poduzetnici da osnuju nove tvrtke, a dugove ostave u starima.

Milanovićeva Vlada od danas ponovno nudi sličan recept - pojednostavljeno i s manje troškova može se osnovati tvrtka. Riječ je o novini koju donosi izmijenjeni Zakon o trgovačkim društvima, a kojim je moguće osnivanje jednostavnih trgovačkih društava koja ne trebaju imati više od deset kuna osnivačkog kapitala.

Zapravo, tih deset kuna može biti mamac za nedovoljno upućene; prava cijena se krije u skrivenim troškovima posjedovanja tvrtke koje će morati plaćati vlasnici jednostavnih trgovačkih društava, baš kao što to moraju plaćati obrtnici, vlasnici dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću.

Dakle, deset kuna je tek početni kapital. Njima treba pridodati troškove ovjere kod javnog bilježnika, upisa u sudski registar, pristojbe, rezervacije i objavu oglasa u Narodnim novinama. Sve zajedno dođe gotovo tisuću kuna. Međutim, tko nema 10 kuna za osnivački kapital i tisuću kuna za ostale troškove, može tvrtku osnovati s dva partnera tako da svatko uloži bar 3,33 kune u kapital društva.

Kvaka se krije u tome da to društvo treba imati direktora ili člana uprave. Ako tu funkciju preuzme nezaposlena osoba, gubi svoj status na Zavodu za zapošljavanje. Ako direktor te jednostavne tvrtke nema riješeno zdravstveno i mirovinsko osiguranje po drugoj osnovi, tvrtka od 10 kuna mora mu plaćati te doprinose.

Pulski stručnjak iz računovodstva i revizije koji ima klijente iz čitave Istre kaže da trošak tih doprinosa iznosi od 3.000 kuna naviše. Dakako, mjesečno.

Postanu li umirovljenici članovi uprave jednostavnog društva, zasad ostaju bez mirovine. No, Vlada je najavila da u tom pogledu planira promjenu mirovinskog zakona, odnosno da će se dopustiti radni angažman bez gubitka prava na mirovinu.

Jednostavna društva postaju obveznici poreza na dobit koji iznosi 20 posto, ali moraju zadržati četvrtinu dobiti u rezervama kao pokriće za poslovanje. Naš sugovornik nam je naveo da uza sve to postoji čitav niz parafiskalnih nameta: od spomeničke rente, naknade komori i turističkoj zajednici, porez na reklame…

- Oni koji osnuju jednostavne tvrtke moraju računati i na troškove plaćanja knjigovođe. To može iznositi od 500 do 1.000 kuna mjesečno za tvrtke s minimalnim prometom, odnosno ako normalno posluju, taj trošak prelazi 2.000 kuna.

Žele li vlasnici jednostavnih tvrtki isplatiti si dobit, trebat će povećati kapital s 10 na 20.000 kuna te platiti troškove revizije koja iznosi 10 do 12 tisuća kuna ako ostvaruju mali promet. Ako je promet veći, taj trošak drastično raste, zaključio je naš sugovornik. (Piše Paulo GREGOROVIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter