Riko d.o.o. iz Ljubljane je tvrtka koja je prije tjedan dana u HFP-u otkupila ponudbenu dokumentaciju radi sudjelovanja u privatizaciji Uljanika, 3. maja i Brodogradilišta Kraljevica. To je prvi i zasad jedini potencijalni kupac koji je iskazao interes za kupnju 59,25 posto kapitala Uljanika koji HFP nudi po pocetnoj cijeni od 397,5 milijuna kuna.
Informaciju o tome jucer nam je dao direktor jednog hrvatskog brodogradilišta koje je takoder na prodaji. On nam je i dostavio pisanu dokumentaciju koju je dobio od HFP-a, a u kojoj su navedeni osnovni podaci koje je dostavila ta slovenska tvrtka prilikom otkupa dokumentacije.
Time je riješena prošlotjedna trakavica o imenu tvrtke koja je iskazala interes za Uljanik, ali i jedina koja je otkupila dokumentaciju za svih šest brodogradilišta. Slobodna Dalmacija je objavila da je to ucinila ruska Riko grupa. No, iz te grupacije su opovrgnuli tu informaciju Slobodnoj Dalmaciji i Glasa Istre te dodali da je to ucinila neka druga tvrtka vjerojatno slicnog imena.
Jucer smo nazvali tvrtku Riko u Ljubljanu i u razgovoru s njihovim ekonomistom Markom Plahutom, koji je ranije bio direktor državne banke (nalik na HBOR), doznali kakve planove imaju s hrvatskim brodogradilištima.
- Naš je interes prvenstveno usmjeren u tri dalmatinska brodogradilišta, a odlucili smo otkupiti i dokumentaciju za tri sjevernojadranska da bismo uvidjeli kakvo je stanje u tim tvrtkama i osigurali se, ukoliko propadne prodaja prva tri, da imamo mogucnost realizacije posla koji smo zamislili u prva tri brodogradilišta. Vec 1,5 godinu s ruskom vladom radimo na velikom projektu izgradnje ribarske flote za Sjeverno more i pretvaranju Rusije u izvoznicu ribe, status koji je izgubila raspadom bivše države 1991. godine. U hrvatskim brodogradilištima planiramo graditi seriju ribarica dugih 151 metar od kojih svaki nosi po šest manjih brodova dužine 21 metar. Rijec o poslu vrijednom milijardu americkih dolara. No, sve ovisi o tome kako ce proci prva narudžba, veli Plahuta kojeg smo upitali kakav je interes Rusa da grade brodove u Hrvatskoj, a ne u njihovoj zemlji ili u nekoj njima bližoj.
Odgovara da hrvatske tvrtke nude vecu kvalitetu. Potom da im odgovara ponudena cijena te da postoji mogucnost da hrvatski inženjeri budu partneri Rusima u njihovim crnomorskim brodogradilištima. Zanimalo nas je planiraju li i ruske tvrtke putem njih sudjelovati u privatizaciji hrvatskih brodogradilišta. No, naš sugovornik smatra da to nije izgledno jer je hrvatska Vlada dala prekratak rok za odaziv na natjecaj i da se oni za takvo što nisu pripremili.
Upitan da nam opiše cime se bavi tvrtka Riko, naš sugovornik odgovara da su oni inženjerska tvrtka koja na tržištima u Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji i Makedoniji prodaje vlastite ili tude strojeve koji se koriste u procesu proizvodnje, najcešce u obradi metala.
- U Ljubljani tvrtka zapošljava 70 radnika, a u citavom svijetu imamo mrežu kooperanata poput onih u Makedonije gdje grade hidroelektranu. Naš je partner i zadarska tvrtka SAS, a 90 posto njihove proizvodnje mi plasiramo u svijetu. Lani smo ostvarili 90 milijuna eura prihoda, a ove godine ocekujemo danji rast i dostizanje 120 milijuna, veli Plahuta koji zakljucuje da slovenska tvrtka ima dva vlasnika s podjednakim udjelom. "Oni su Janez Škrabec, direktor ljubljanskog Rika, i Jozo Dragan, suvlasnik i predsjednik Uprave moskovske Riko grupe", pojasnio je Plahuta. Dragana su hrvatski mediji ranije predstavili kao uvjerljivo najuspješnijeg hrvatskog biznismena u Rusiji i na prostoru bivšeg SSSR-a, a roden je u Trogiru.