Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu završena je u utorak jednomjesečna usmena rasprava u postupku u kojem se Hrvatska i Srbija međusobno optužuju za genocid u ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995. i u kojoj je Hrvatska pozvala sud da utvrdi da je nad Hrvatima tijekom Domovinskog rata počinjen genocid, a Srbija da je nad srpskim stanovništvom tijekom Oluje počinjen genocid.
Predsjedavajući sudac Peter Tomka nije precizirao kada će najviše pravosudno tijelo UN-a donijeti presudu. Postupak je počeo podnošenjem hrvatske tužbe 1999. i nastavio se ulaganjem srbijanske protutužbe 2010. Presuda ICJ-a je obvezujuća, konačna i bez prava na žalbu.
Prosječno vijećanje sudaca traje tri do šest mjeseci, no kod kompliciranijih slučajeva protegne se i na godinu dana. U slučaju tužbe BiH protiv Srbije za genocid vijećanje je trajalo oko deset mjeseci.
Hrvatski predstavnici su kao "neprimjerene" i "nedostojne suda" odbacili usporedbe hrvatskog vodstva iz 90-tih s njemačkim nacistima. Tvrdnje da je Franjo Tuđman želio proširiti "lebensraum" (životni prostor) za Hrvate, a da sastanak na Brijunima podsjeća na konferenciju nacističkih dužnosnika 1942. o konačnom rješenju židovskog pitanja "govore same za sebe", rekli su. "Napadi na Tuđmana osobno neuobičajeni su za bilo koji sud. Oni govore sami za sebe i ne zaslužuju da se na njih odgovara u ovoj sudnici", rekao je profesor Phillipe Sands.
Na srbijanske teze da je rat u Hrvatskoj isprovocirao Tuđman, hrvatski zastupnici odgovorili su podacima da Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) za rat u Hrvatskoj nije optužio nijednog Hrvata, dok je osudio brojne srbijanske čelnike. "To sve govori o prirodi rata u Hrvatskoj, ma koliko se Srbija s time ne slagala", rekla je šefica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić.
Srbija ne niječe da su u Hrvatskoj počinjeni zločini, ali umjesto da uperi prstom u srbijansko vodstvo tvrdi da su u ratu patile sve strane, da u raspadu Jugoslavije nitko nema čiste ruke i da sve treba kazniti. "Unatoč tome što Srbija radi, nismo svi isti. Njezina tužba neće uspjeti maskirajnjem srbijanske zločinačke politike", istaknula je Crnić-Grotić. Na kraju je pozvala da se prestane manipulirati brojem nestalih u ratu i kao vjerodostojne ponovila podatke o 865 Hrvata nestalih 1991. i 1992., te ukupno 1663 osobe svih nacionalnosti nestalih na teritoriju Hrvatske od 1991. do 1995. (Hina)