Turska ne želi platiti odštetu Cipru

Invazija iz 1974. i dalje je predmet sporova na Cipru (Ilustracija/arhiva)
Invazija iz 1974. i dalje je predmet sporova na Cipru (Ilustracija/arhiva)

Turska ne planira platiti 90 milijuna eura Cipru, a što je odredio Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, izjavio je u utorak turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu.

Trinaest godina nakon što je Turska proglašena odgovornom za kršenje ljudskih prava zbog vojne intervencije na Cipru 1974. i podjele otoka, Europski sud za ljudska prava u ponedjeljak je odredio da ta zemlja mora isplatiti žrtvama, ciparskim Grcima, 90 milijuna eura odštete.

Obiteljima 1.456 nestalih osoba bit će isplaćeno 30 milijuna eura, dok će 60 milijuna dobiti ciparski Grci koji žive na poluotoku Karpasu na sjeveroistoku otoka, a žrtve su, kako stoji u objašnjenju suda, ponižavajućih diskriminacija.

Davutoglu je rekao da se Turska, koja se želi pridružiti Europskoj uniji čija je članica Cipar, ne smatra obveznom platiti odštetu zemlji koju službeno ne priznaje.

"Što se tiče osnova za ovu odluku, njezinu metodu i činjenicu da je u pitanju država koju Turska ne priznaje, ne vidimo potrebu za tom isplatom", rekao je Davutoglu novinarima.

"Jučerašnja sudska odluka sadrži neke pravne kontradiktornosti i stoga je ne smatramo obvezujućom što se tiče plaćanja", kazao je. "Mi smatramo da je ova odluka najveći udarac (mirovnom) procesu (na Cipru). Ako se želi postići sveobuhvatno rješenje, onda svi trebaju biti svjesni svojih odgovornosti", istaknuo je.

Cilj odšteta koju je sud odredio nije obeštetiti ciparsku državu za kršenje ljudskih prava, već pojedinim žrtvama isplatiti odštetu, stoji u priopćenju Europskoga suda za ljudska prava. Novac će im isplatiti ciparska vlada. Ovom odlukom dovršena je presuda donesena 10. svibnja 2001. kojom je sud u Strasbourgu proglasio Tursku krivom za masovna i kontinuirana kršenja ljudskih prava od 1974. Te su godine grčko-ciparski nacionalisti uz potporu vojne hunte na vlasti u Ateni izvršili državni udar i svrgnuli ciparskog predsjednika i poglavara tamošnje pravoslavne crkve Makariosa, nakon čega su se turski vojnici, pozivajući se na ustav, iskrcali na otoku 20. srpnja 1974. Zaustavili su se u središtu glavnog grada Nikozije nakon što su zauzeli 37 posto teritorija otoka sa sjeverne strane.

Tijekom invazije izbjeglo je 160.000 Grka i 60.000 Turaka. U znak odmazde za invaziju grčke su paravojne snage pobile cijelu mušku populaciju turskog sela Tokhni, a na grčkoj strani otoka kasnije je otkriveno još nekoliko masovnih grobnica. Događaji iz 1974. i danas dominiraju ciparskom politikom i glavni su predmet spora dviju etničkih zajednica na otoku. Godine 1975. otok je podijeljen na grčki i turski dio, između kojih je zona pod upravom UN-a. UN priznaje samo grčku vladu, a Turska je na sjeveru proglasila nepriznatu Tursku Republiku Sjeverni Cipar. (Hina)


Podijeli: Facebook Twiter