U riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti preksinoć je otvorena izložba "Turizam u socijalizmu i nakon njega - transformacije hotelske arhitekture na hrvatskoj obali Jadrana", ostvarena u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom.
Izložba prikazuje povijest i sudbinu velikih i izrazito modernih hotela izgrađenih na jadranskoj obali 1960-ih i 1970-ih godina. Izložba prati fizičke i gospodarske transformacije kojima su turistički kompleksi, izgrađeni unutar modela socijalističkog samoupravljanja, bili podvrgnuti tijekom procesa privatizacije nakon raspada Jugoslavije. Radi se o izuzetno značajnim i vrijednim projektima koji su danas - ovisno o stavu i angažmanu novih vlasnika - sjetne ruševine, skromne obnove ili opsežne ali često kulturno neosjetljive rekonstrukcije.
Prema riječima koautora izložbe Maroja Mrduljaša, turistička arhitektura socijalističke Jugoslavije predstavlja apsolutni specifikum u internacionalnom kontekstu. Opsežan proces modernizacije jadranske obale transformirao je ono što znamo kao povijesne gradove i prirodne ambijente. To je sa sobom dovelo i posve nove životne stilove, te zanimljive socijalne interakcije između turista i lokalnog stanovništva, što je također naznačeno kroz izložbu.
No, fokus je na iznimno vrijednim arhitektonskim ostvarenjima. Autorska sloboda arhitekata bila je razmjerno velika i u pojedinim primjerima turizam je poslužio kao poligon za eksperimente koji nisu bili mogući u drugim okolnostima. Kao jedan od takvih primjera izdvaja se dubrovački hotel "Libertas" arhitekata Andrije Čičin Šaina i Žarka Vinceka, kao prototip modela koji se u arhitekturi tek danas istražuje. Riječ je arhitekturi koja se u potpunosti prilagođava zatečenom ambijentu i formira drugu prirodu. Na žalost, taj je hotel danas potpuno redizajniran, što je samo jedan od primjera neadekvatne obnove.
Danas imamo stotinjak objekata koji stoje ruševni, neiskorišteni ili prazni, od kojih su neki arhitektonska remek-djela, ali je veliko pitanje što će se s njima dogoditi u budućnosti, a budući da uglavnom nisu zaštićeni, neki će vrlo vjerojatno nestati u idućem valu obnove. (Nela VALERJEV OGURLIĆ)