Turizam u socijalizmu i nakon njega

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

U riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti preksinoć je otvorena izložba "Turizam u socijalizmu i nakon njega - transformacije hotelske arhitekture na hrvatskoj obali Jadrana", ostvarena u suradnji s Austrijskim kulturnim forumom.

Izložba prikazuje povijest i sudbinu velikih i izrazito modernih hotela izgrađenih na jadranskoj obali 1960-ih  i 1970-ih godina.  Izložba prati fizičke i gospodarske transformacije kojima su turistički  kompleksi, izgrađeni unutar modela socijalističkog samoupravljanja, bili podvrgnuti tijekom procesa privatizacije nakon raspada Jugoslavije. Radi se o izuzetno značajnim i vrijednim projektima koji su danas - ovisno o stavu i angažmanu novih vlasnika - sjetne ruševine, skromne obnove ili opsežne  ali  često kulturno neosjetljive rekonstrukcije.

Prema riječima  koautora izložbe Maroja Mrduljaša, turistička arhitektura socijalističke Jugoslavije predstavlja  apsolutni specifikum u internacionalnom kontekstu. Opsežan proces modernizacije jadranske obale transformirao je ono što znamo kao povijesne gradove i prirodne ambijente. To je sa sobom dovelo i posve  nove životne stilove, te zanimljive socijalne interakcije između turista i lokalnog stanovništva, što je također naznačeno kroz  izložbu.

No, fokus je na iznimno vrijednim  arhitektonskim ostvarenjima. Autorska sloboda arhitekata bila je razmjerno velika i u pojedinim primjerima turizam je poslužio kao poligon za eksperimente koji nisu bili mogući u drugim okolnostima.  Kao jedan od takvih primjera izdvaja se dubrovački hotel "Libertas" arhitekata Andrije Čičin Šaina i Žarka Vinceka, kao  prototip modela  koji se u arhitekturi  tek danas istražuje. Riječ je arhitekturi koja se u potpunosti prilagođava zatečenom ambijentu i  formira drugu prirodu. Na žalost, taj je hotel danas potpuno redizajniran, što je samo  jedan od primjera neadekvatne obnove.

Danas imamo stotinjak objekata koji stoje ruševni, neiskorišteni ili prazni, od kojih su neki arhitektonska remek-djela, ali je veliko pitanje što će se s njima dogoditi u budućnosti, a budući da uglavnom  nisu zaštićeni, neki će vrlo vjerojatno nestati u idućem valu obnove. (Nela VALERJEV OGURLIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter