Formiranje novog Središnjeg savjeta SDP-a, oporbene "Vlade u sjeni", promaknulo je Dalibora Macana, načelnika općine Svetvinčenat, u političara nacionalne razine. Nakon pobjede na lokalnim izborima u Svetvinčentu, gdje je bio jedini kandidat za općinskog načelnika (i uz podršku IDS-a), Macan je postao "ministar turizma u sjeni", a u SDP-u ističu i njegove vještine u privlačenju novca iz fondova Europske unije.
Postali ste član Središnjeg savjeta SDP-a koji se smatra "Vladom u sjeni". Koje je Vaše područje djelovanja u Savjetu, bavite li se turizmom i EU fondovima?
- Savjeti su formirani s ciljem konstruktivnog djelovanja i predlaganja boljih rješenja zbog razvoja pojedinih sektora. Savjet za turizam ima ulogu osmišljavanja kvalitetnih programa i politika, a sve u svrhu razvoja i unapređenja održivog turizma, s osnovnim ciljem da od ove najjače gospodarske grane u Hrvatskoj najviše koristi imaju građani Republike Hrvatske.
Znači li to da ćete postati, preuzme li SDP vlast, ministar turizma?
- Uloga Savjeta je da svojim radom doprinese poboljšanju određenog sektora, i nema poveznice s izvršnim funkcijama. Meni je važno doprinijeti razvoju, u ovom slučaju u području turizma, kako bi stvorili čim bolje uvjete života u Hrvatskoj za sadašnje i buduće generacije, a funkcije su potpuno nevažne. Ovo bi i trebalo biti osnovna funkcija javnog djelovanja, služiti građanima...
Na koji bi način cijela zemlja, po uzoru na općinu Svetvinčenat, mogla postati bolja u privlačenju novaca iz EU-a?
- EU projekti se često "mistificiraju". Ključ je u kvalitetnom timu i kvalitetnim kadrovima koji su sposobni osmisliti i provoditi ovakve projekte, međutim vrlo je bitno da takvi projekti moraju biti održivi te da se njihovom realizacijom stvore dodatne vrijednosti za društvo u cjelini. Upravo zbog toga i postoji mogućnost bespovratnih sredstava, jer koristi od realizacije takvih projekata višestruko nadilaze uložena sredstva. Često se prezentira da je jedina korist od EU projekata sama činjenica da su "povučena" određena sredstva. Međutim, ovo je zanemariva stavka, a glavna korist je upravo stvorena dodatna društvena vrijednost, odnosno rezultati projekta koji nastaju nakon njegovog završetka.
U kojim bi se pravcima trebao razvijati istarski i hrvatski turizam, ima li tu "nepokrivenih" područja?
- Svi znamo da hrvatski turizam iz godine u godinu raste i da ova grana nosi nacionalno gospodarstvo. Ovo su odlični temelji za daljnji razvoj, što znači stvaranje novih motiva dolazaka, pogotovo izvan ljetne sezone. Bogata kulturna i prirodna baština, blizina emitivnih tržišta, dobra prometna infrastruktura su najveće snage za razvoj cjelogodišnjeg turizma, međutim, nužno je i potrebno od potencijalnih atrakcija stvoriti turističke proizvode i na taj način valorizirati i revitalizirati ove potencijale, kakve ima malo koja svjetska destinacija. Vjerujem da je ključni smjer budućeg razvoja u umrežavanju i suradnji turističkog sektora s ostalim gospodarskim granama koje moraju imati puno veće koristi od turizma, a tu prvenstveno mislim na poljoprivredu. Razvoj podrazumijeva konstantno osmišljavanje i prilagođavanje, nema stajanja. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU