"Iako imamo Turisticku zajednicu, isto nam je kao da je nemamo. Njen ured nikad nije otvoren za goste, ne organiziraju se nikakve manifestacije i dogadanja, a kamoli da se išta promovira. Ne znamo na što zapravo troše novac od boravišne pristojbe", tim su nam se rijecima požalili iznajmljivaci iz jedne male istarske opcine.
Prica je to koja se bez ikakvog ustrucavanja može primijeniti na TZ-e u Marcani, Ližnjanu, Žminju, središnjoj Istri, Kanfanaru, Raši, Balama, ali i turistickim biserima kao što su Grožnjan i Motovun. Njihov rad kao da nitko ne kontrolira i kao da nikome ne polažu racune na koji nacin troše novac te koje su im zapravo aktivnosti.
A sve te turisticke zajednice imaju budžet koji bi se trebao trošiti na organizaciju njihovih turistickih, a ne tudih puckih manifestacija, promociju, ali prije svega za stvaranje takozvanih turistickih proizvoda i sustava doživljaja da bi se gosti u tu destinaciju privukli ne samo reklamirajuci sunce i more, dakle s ciljem produženja turisticke sezone. Medutim, taj se novac troši kako odluce opcinari, koji su, prema novom zakonu, na njihovom celu.
Tako se, primjerice, turisticki novac u Raši, kaže nacelnik, trošio ni više ni manje nego na odvoz smeca! U Kanfanaru jedino broje turiste, u Marcani i Ližnjanu nije poznato na što ga troše jer ništa ne rade, središnja Istra stalno vodi bitku s opcinama koje su osnovale taj TZ, u Motovunu su tek lani otvorili informativni punkt, u Balama turisticku inicijativu preuzima nekoliko jakih privatnika, dok u Žminju ništa ne funkcionira jer na celu TZ-a nije osoba koja se svidala nacelniku.
Osam milijuna kuna u malim TZ-ima
Dobar se dio malih TZ-a niti ne može sam financirati pa prakticki žive od dotacija opcina. Dvadesetak malih TZ-a troši oko osam milijuna kuna godišnje. Doduše, velik dio - zbog manjeg prihoda od boravišnih pristojbi i clanarina - ide na place i druge administrativne troškove pa im cesto u pomoc sufinanciranjem priskacu opcine. Mnogi zato dijele mišljenje da je Istri dovoljno sedam velikih turistickih zajednica i da bi se one male trebale udružiti u tzv. TZ-e podrucja ili pak pripojiti vecima, cime bi novac ostajao na okupu i trošio se namjenski. Ovako se 100 milijuna kuna turistickog novca iz sustava istarskih TZ-a - od cega 75 otpada na lokalne, a 33 na županjski TZ - raspršuje umjesto da se troši na promociju brenda Istre kao destinacije i novih proizvoda.
I bivši je direktor županijskog TZ-a Tomislav Popovic bio protiv osnivanja žminjskog TZ-a jer je smatrao da bi oni trebali ostati s drugim opcinama u TZ-u središnje Istre. Medutim, županjski TZ nema nikakvu ingerenciju nad lokalnima, pa to formalno nisu mogli zabraniti. I tek što su se osnovali, od tog istog županijskog TZ-a zatražili su novac za program vodenja turisticke statistike!
S druge strane, novi ministar turizma Veljko Ostojic, koji je dugo bio na celu istarskog TZ-a, nedavno je najavio promjene u sustavu u smislu njihove profesionalizacije i edukacije, ali smatra da se mali TZ-i ipak ne bi trebali ukidati ako funkcioniraju. Tog je mišljenja i Robert Bacac iz konzorcija ruralnog turizma Istre Ruralis, nekadašnji pomocnik ministra turizma koji je radio i u istarskom TZ-u.
- Neucinkovitost sustava nepravedno se veže uz male TZ-e. Imam iskustva s malim TZ-ima koji su vidjeli mogucnost pokretanja aktivnosti kroz fondove EU-a. Razradili su projekte, pronašli partnere, ali nisu mogli osigurati vlastiti udio u financiranju projekta. Uredno su im vrata zatvorili i opcina, i grad, i Županija, i županijski TZ, i HTZ, a bogami i Ministarstvo. S druge strane, velike turisticke zajednice koje mogu sufinancirati projekte gotovo da i nemaju projekte koji se financiraju iz EU-fondova. Nadalje, županijski TZ vec godinama ulaže milijune u projekt centralnog bookinga, koji nikako da profunkcionira. Ne bi li bilo logicnije da se taj milijun kuna sustavno svake godine uloži u novi turisticki proizvod i njegovo upravljanje ili aktivnost s jasnim kriterijima pa bismo vec sada imali par novih proizvoda, pita se Bacac.
Prevelik upliv politike
Upozorava i da je u TZ-ima prevelik upliv politike, zbog cega ne funkcioniraju kako treba. Pravi primjer politickih igara je fažanski TZ, koji odlicno radi svoj posao, ali je ipak njegova direktorica naišla na probleme kada je došlo do smjene vlasti.
- Može li jedan gradonacelnik ili župan biti carobnjak Merlin i istodobno biti fokusiran i na turizam, i na socijalu, i na komunalne potrebe, i na prostorne planove jednog mjesta ili cijele županije ma koliko on to htio? Naravno da ne može, smatra Bacac.
Marino Brecevic iz pulske turisticke konzultantske tvrtke Communico istice da su veliki TZ-i koji imaju jako puno novca tromi. Kao dobar primjer funkcioniranja istice klaster TZ-a Bujštine koji iznimno suraduju i stvaraju nove proizvode prema smjernicama master plana razvoja istarskog turizma. I pulski se prsten u zadnje vrijeme trudi, medutim, još uvijek nema podršku svojih malih TZ-a u unutrašnjosti. Uz njih, dobar primjer svakako pruža i buzetski TZ, koji nema puno novca, ali zato ima puno kvalitetnih ideja koje nisu ostale samo na papiru.
Ministar Ostojic je medu svojim prvim ciljevima istaknuo reorganizaciju svih TZ-a iako nije dao konkretnije smjernice na koji ce se nacin to napraviti, kada ce se promjene desiti, hoce li se mijenjati zakoni i koga ce to najprije zahvatiti.
- Prema novom bi se sustavu lokalna razina trebala pretvoriti u destinacijske management organizacije (DMO), što podrazumijeva upravljanje odredištem i stvaranje novih, raznovrsnih proizvoda kao motiva dolaska u destinaciju, dok bi promocija trebala ici na regionalnu i nacionalnu razinu, kaže Ostojic. (Barbara BAN)