Turistički djelatnici neljubazni jer su preopterećeni poslom

Sve više sezonaca, a sve manje djelatnika u turizmu na neodređeno vrijeme (M. MIJOŠEK)
Sve više sezonaca, a sve manje djelatnika u turizmu na neodređeno vrijeme (M. MIJOŠEK)

Sve su velike istarske turističke kuće ove godine povećale plaće svojim djelatnicima od 1,5 do tri posto nakon završenih pregovora između poslodavaca i Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije (SIKD). Izvijestili su to jučer predsjednik SIKD-a Bruno Bulić i predsjednica odbora za turizma SIKD-a Marina Cvitić.

Još koncem godine okončani su pregovori u porečkoj Valamar Rivieri dogovorom da će se plaće radnika povećati za 1,5 posto od 1. studenog 2014, te dodatno za 1,5 posto od 1. lipnja 2015. godine. Koncem veljače uslijedio je dogovor u rovinjskoj Maistri, s kojom je dogovoreno povećanje plaće od 2,5 posto, također od 1. lipnja ove godine. Od 1. svibnja ove godine povećala se plaća u Laguni Novigrad za 1,5 posto, a od 1. srpnja se povećava plaća u porečkoj Plavoj Laguni za 1,4 posto, a u umaškom Istraturistu za 2,5 posto.

Robovlasnički sustav

Ipak, iako turizam bilježi pozitivne trendove u smislu povećanja fizičkog prometa, prihoda, investicija i novozaposlenih, u sindikatu upozoravaju kako se sve više iskorištavaju radnici u toj gospodarskoj grani. To se prije svega odnosi na ignoriranje sindikata i ugovaranje takozvanih menadžerskih ugovora, čak i s onim djelatnicima koji prema zakonu ne bi trebali imati takve ugovore. Stoga u sindikatu tvrde kako je u nekim velikim turističkim tvrtkama uspostavljen takozvani robovlasnički sustav.

- U nekim tvrtkama čak jednu trećinu svih ugovora čine ti kvazimenadžerski ugovori koje smatramo protuzakonitima. Iako su nešto veći od uobičajenih ugovora o radu, u konačnici taj je radnik poslodavcu na raspolaganju 24 sata na dan i nema pravo na nikakve dodatke te mu mi ne možemo nikako pomoći. Stoga tražimo da se broj takvih ugovora po tvrtkama smanji na maksimalnih 15 posto od ukupnog broja zaposlenih, tvrdi Cvitić.

Bulić se pak osvrnuo na činjenicu da prema istraživanju agencije Heraklea koja je uz pomoć tajnog gosta na Jadranu svake godine kontrolira ljubaznost, Istrani su najmanje ljubazni, odnosno gostu poklanjanju najmanje osmjeha.

- U ovom slučaju svoj dio posla nije odradilo Ministarstvo turizma, a to je da se uvedu standardi rada. Ljudi se iscrpljuju do zadnjih atoma snage i maksimalno ih se iskorištava. Samim tim pristupom čovjek nema vremena se posvetiti gostim i pokušava završiti zadatak koji se pred njim postavlja. Iz toga proizlazi razlog negostoljubivost. Ali to nije negostoljubivost. Zbog tempa koji im je nametnuo poslodavac, radnici nemaju vremena posvetiti se gostu. Kada bi sobarica umjesto da sprema 25 ili 30 soba pospremala njih 15 soba, zasigurno bi sobe bile čišće, a sobarice nasmiješene kada bi srele gosta. Zasigurno bi konobar kada bi posluživao 20, umjesto što poslužuje 30 ili više gostiju, ti gosti bili zadovoljniji jer bi konobar mogao s njima popričati i nasmiješiti im se. A ako je gost zadovoljan, on će se vraćati i preporučivati određenu destinaciju svojim prijateljima i rodbini, a u konačnici bi to znači veći profit hotelskim poduzećima, ali i samoj destinaciji koja živi od turizma, tvrdi Bulić. Dodao je da se s godinama povećava broj sezonaca na uštrb djelatnika neodređeno radno vrijeme.

Sezonska djelatnost

- Još uvijek se u nekim kompanijama stimulirajućim otpremninama rješavaju starijih stalno zaposlenih radnika, novi radnici rijetko se zapošljavaju na neodređeno vrijeme jer se angažiraju stalni sezonci ili sezonci. Rezultat toga je da je Istra, kao i ostatak Jadrana, ima isključivo djelatnosti sezonskog karakter. Uzmi novac dva-tri mjeseca, a nakon toga sve šalji doma. Uzmi dobit i uživaj u dobiti, ustvrdio je Bulić. Zaključio je da je za loš socijalni dijalog između radnika i poslodavca najviše kriva Vlada koja je svojim zakonima i propisima omogućila poslodavcima da se na takav način ponašaju prema svojim djelatnicima i režu m radna prava. (B. B.)


Podijeli: Facebook Twiter