Turisti zbog gužve na granici dolaze umorni i ljuti

Granični prijelaz (Mateo SARDELIN)
Granični prijelaz (Mateo SARDELIN)

Nesnosne gužve na ulazu u Hrvatsku iz Slovenije u špici su sezone bez obzira na kraće granične formalnosti zbog ulaska u Europsku uniju i dalje normalna pojava. Upravo iz tog razloga turistički sektor već neko vrijeme skreće pozornost na taj problem i apelira na rješavanje cestovnog prometa-problema od Kopra do Istarskog ipsilona.

Na tu su temu s ministrom turizma Darkom Lorencinom nedavno razgovarali i predstavnici Kamping udruženja Hrvatske (KUH) budući da su kampisti gosti kao i velika većina turista u Istru dolazi cestama.

- Zasad smo s ministrom turizma vodili samo neformalne razgovore oko rješavanja prometa od Kopra do granice prigodom njegovog zadnjeg posjeta Istri, ali na jesen planiramo i formalniji upit. Gužve na izlazu iz Istre, odnosno u Kopru, nastaju zbog nepostojanja dijela autoceste, međutim gužve na ulazu u Istru na granici, primjerice posljednjeg vikenda, očito nastaju zbog graničnih formalnosti. Teško je procijeniti je li problem u brzini rada i kapacitetu hrvatske ili slovenske policije, kaže nam predsjednik KUH-a Tihomir Nikolaš.

Tvrdi da je zbog toga percepcija gostiju koji dolaze u Hrvatsku poprilično negativna.

- Gosti nam dolaze jako umorni, ljuti i puni primjedbi, tvrdi on. Većih pritužbi zbog gužvi pak nemaju gosti koji svoje putovanje organiziraju putem minhenskog organizatora putovanja ID Riva Toursa, međutim njegov čelni čovjek Selimir Ognjenović očekuje da  će se pod pritiskom EU-a i zbog važnosti tog cestovnog koridora, koji trenutno za Istru predstavlja hendikep,  izgraditi dionica autoceste od Kopra do Istre.

Koliko je to bitno za istarski turizam i kada bi se taj problem mogao riješiti, nije nam htio komentirati ministar turizma Lorencin. Tek je neformalno poručio da su po tom pitanju on i ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić razgovarali sa slovenskim kolegama 1. srpnja kada je Hrvatska ušla u EU. Konkretniji se razgovori na tu temu očekuju idućeg tjedna. (B.BAN)

Gradnja brze ceste Kopar-Dragonja moguća već iduće godine

Slovenska je vlada početkom godine ponovo aktualizirala planove o gradnji brze ceste između Kopra i Dragonje, odnosno do sada bivšeg graničnog prijelaza Kaštel. Prijedlozi o prometnici dugoj 15 kilometara datiraju još iz 2006. godine, a mogli bi već dogodine krenuti s realizacijom dokumentacije, nakon čega bi gradnja trebala biti dovršena krajem 2015. godine.

Prema prijedlogu, izgradnja brze ceste započet će na završetku autoceste kod Srmina, dijelom će prolaziti prometnicama Škofije - Kopar, a zatim se proširiti na šest prometnih traka sve do Dragonje. Time bi se Istra konačno adekvatno povezala s Europom i uvelike ubrzala prometovanje u turističkoj sezoni, gdje se unatoč "lakšem" prolasku kroz zajednički slovensko-hrvatski granični prijelaz Dragonja za građane EU i dalje vozi usporeno.

Turisti koji su svoj odmor odlučili provesti na istarskoj obali zasad moraju silaziti s autoceste u Kopru, potom voziti dijelom gradskom prometnicom gdje gužve nerijetko generira semafor na Šmarskoj cesti, a potom slijedi 17 kilometara duga vožnja državnom cestom prema Istri.

Poznavajući strogoću slovenske prometne policije, vozači ondje nerijetko voze i sporije od dozvoljenih 80 km/h, što je u turističkoj špici sasvim dovoljno da se stvori gužva, naročito na nizbrdici pred Dragonjom gdje je za promet osigurana samo jedna prometna traka, dok su u suprotnom smjeru dvije.

- Živim u Padovi i u posljednjih šest godina u vrijeme feragosta sa svojom obitelji ljetujem u Puli. Na gužve smo spremni jer u to vrijeme su talijanske autoceste preplavljene automobilima u smjeru Hrvatske i promet se vrlo sporo odvija, no pravi čep nastaje upravo u Sloveniji, gdje bi nakon spore vožnje od Kopra do Kaštela znali stajati satima u koloni dugoj nekoliko kilometara. Ove godine je ipak lakše jer nema zastoja na granici, no bilo bi idealno kad bi Slovenija i Istra bile povezane autocestom, kazao nam je turist Mirko Knežević dodavši kako vrlo često putuje automobilom po cijeloj Europi te da nigdje nije morao silaziti s autoceste kako bi iz jedne države ušao u drugu. (K. TADIJIĆ)

VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU
 


Podijeli: Facebook Twiter