Kuća fresaka u Draguću jedini je objekt u kulturi namijenjen turistima na području općine Cerovlje. Otvorena u lipnju 2015. s namjerom da postane središte promocije, istraživanja i popularizacije istarskih freska, osim galerijskog, kuća ima i rezidencijalni prostor za razna društvena i znanstvena događanja.
Projekt kuće freska ostvaren je u suradnji sa Slovenijom zahvaljujući programu prekogranične suradnje Europske unije Revitas II, a obuhvaćao je rekonstrukciju i prenamjenu zgrade nekadašnje škole u Draguću, odnosno revitalizaciju istarske unutrašnjosti i njenu turističku valorizaciju. Projekt je sufinanciran novcem Europske unije u sklopu Operativnog programa Slovenija-Hrvatska 2007. do 2013. u iznosu od 843 tisuće eura, a partneri u projektu bili su grad Kopar, kao vodeći partner, Istarska županija, Turistička zajednica Istarske županije, gradovi Buzet i Vodnjan te općine Izola i Piran.
U Istri se nalazi oko 130 crkava s fresko slikama
U Draguću se nalaze dvije crkve s vrijednim freskama, to su crkva sv. Elizeja sa slikama nepoznatog majstora s početka 13. stoljeća i crkva sv. Roka sa zidnim slikama Antuna iz Padove iz 1529. Uz njih diljem Istre nalazi se oko 130 crkava s fresko slikama različitog stupnja očuvanosti i različite razine istraženosti. Stoga je, kako bi se istražio i javnosti približio ovaj golemi slikarski opus oformljen Centar za freske koji djeluje u Kući fresaka u Draguću kao odjel pri Povijesnom i pomorskom muzeju Istre u Puli. U prizemlju Kuće uređen je turistički info-punkt s malom galerijom, na prvom je katu polivalentna dvorana sa 60-ak sjedala prilagođena potrebama stručnih, znanstvenih, kreativnih, ali i drugih aktivnosti i sadržaja. Dok su na najvišoj, posljednjoj, etaži stambeni i radni prostori za osobe koje se znanstveno ili kreativno bave zidnim slikarstvom.
Tijekom ovog ljeta Kuća fresaka u Draguću, zapravo njen info-punkt bio je otvoren za posjetitelje, a primala ih je Dragućanka, studentica Emanuela Grozić. Ona će uskoro na studij, a Kuća i info-punkt će dobiti ključ u bravu do iduće sezone. Emanuelina iskustva, dakle iskustva prvog info-punkta u Draguću u svakom su slučaju dragocjena, jer je tijekom ljeta imala prigode razgovarati s brojnim posjetiteljima, gostima i turistima, a njena se prva primjedba odnosi na radno vrijeme. Naime, Kuća je otvorena do 10 do 12 i od 16 do 18 sati, zapravo zatvorena je u vrijeme kada je u Draguću najviše turista. Stoga bi, smatra Emanuela, Kuća freska trebala biti otvorena cijeli dan, jer mnogi turisti u vrijeme kada je najjače ljetno sunce izbjegavaju plaže, a to vrijeme koriste za izlete.
Zanimanje turista za freske je doista veliko. Ima, kaže Emanuela, onih koji o njima znaju više, a i onih koji znaju manje, ali kada im se ispriča priča o njima i kada pogledaju freske u Draguću, zadovoljni napuštaju gradić. Nažalost, dodaje, nema suvenira na prodaju, a dosta se traže, tako da bi neki htjeli kupiti izložene uzorke freska. Stoga u svakom slučaju treba izraditi suvenire koje će turisti ponijeti sa sobom iz Draguća.
Nedostaje dodatni sadržaj za turiste
Škola fresko slikanja, koju je tijekom ljeta u Kuću fresaka vodio Hari Vidović, pokazala se odličnim programom. No, nedostaje nešto što bi se u kući moglo pogledati, kaže Emanuela. Ljetos su ovdje bile izložene slike Ivana Hekića Janka, ali kaže naša sugovornica, turisti su tražili još nešto što bi mogli razgledati ne samo u Kući fresaka, već i Draguću i njegovoj okolici. Neki bi željeli dati i donacije za crkve, ali ne postoji mogućnost da ih se primi i primitak evidentira.
Iskustva Emanuele Grozić s turističkom sezonom u Kući fresaka su odlična. To je nešto što je Draguću, općini Cerovlje, ali i cijelom ovom kraju itekako potrebno. Ova je prva sezona pokazala neke nedostatke, ali i mnoge dobre strane ovog projekta. Stoga uvjerena je Emanuela, kako će se idućih godina dobre strane unapređivati, a nedostaci ispravljati i da će u skoro vrijeme njen Draguć u pravom smislu riječi postati Centar za freske.
(M. RIMANIĆ)