Kad se govori o turizmu u Hrvatskoj, obicno se razmišlja u kategorijama kuna i eura, no dokument koji se upravo nalazi pred Hrvatskim saborom turizmu pristupa s potpuno oprecnog stajališta: umjesto u valutama procjenjuje ga - u tonama. I to na gotovo sto tisuca tona.
Otpad od turizma procjenjuje se na 97.700 tona godišnje. Opcenito gledajuci, otpad od turizma nije posebno znacajan u ukupnoj kolicini otpada, ali buduci da vecinom nastaje u kratkom ljetnom razdoblju, uglavnom na ogranicenom obalnom podrucju, za pojedine opcine i gradove, pa cak i županije, predstavlja opterecenje, navodi se u popratnoj dokumentaciji uz zakon koji ce omoguciti Hrvatskoj da programe vezane uz zaštitu okoliša financira novcem Europske unije.
Iako podaci kojima se barata u dokumentu nisu uvijek najsvježiji, mogu dati odredenu sliku o stanju okoliša i sustavu njegove zaštite u Hrvatskoj. Tako se, primjerice, procjenjuje da turist dnevno proizvede 1,9 kilograma otpada, dok je stanovnik Hrvatske 2005. prosjecno dnevno proizveo 0,9 kilograma.
Brojke su se, medutim, u meduvremenu vjerojatno i popravile buduci da je u proteklih pet godina unaprijeden sustav gospodarenja otpadom pa kucanstva sve više otpada recikliraju.
Da je došlo do znacajnog napretka navodi se i u dokumentu, pozivajuci se, primjerice, na rezultate primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, koji je omogucio povrat praznih boca. Kad se pravilnik poceo primjenjivati, u samo godinu dana prikupljeno je cak 78,5 tona ambalažnog otpada.
Situaciju su popravili i pravilnici o gospodarenju otpadnim vozilima, starim automobilskim gumama, otpadnom ulju i otpadnim baterijama i akumulatorima.
"Primarno odvajanje korisnog otpada bitno se promijenilo nabolje", navodi se u dokumentu. U prvim mjesecima primjene tih pravilnika sakupljacima je predano 1.015 otpadnih vozila, dok se procjenjuje da u Hrvatskoj ima cak 70 do 80 tisuca takvih vozila godišnje.
Iako su ulaganja u sektor zaštite okoliša posljednjih godina znacajno porasla, pred Hrvatskom je još puno posla da bi se u potpunosti uskladila s europskim standardima. Za to uskladivanje bit ce potrebno i puno novca, i to ne samo u sektoru gospodarenja otpadom, nego i vodoopskrbe i odvodnje. No, za to ce moci povuci i znacajne iznose iz europskog fonda. (I. FRLAN/Novi list)
Za gospodarenje otpadom iz fonda IPA 26,3 milijuna €
Ukupna alokacija sredstava u višegodišnjem razdoblju za program
zaštite okoliša u fondu IPA iznosi oko 53,5 milijuna eura. Od tog je
iznosa za projekte gospodarenja otpadom moguce dobiti najviše 26,35
milijuna eura europskog novca, a za upravljanje vodama 26,45 milijuna
eura.