Institut za turizam, odnosno njegova analiza naslovljena Tomas Ljeto
2010., kaže da su turisti više trošili lani nego prije tri godine! S druge strane, podaci Hrvatske narodne banke o turistickoj potrošnji vec dvije godine pokazuju da je ona pala u odnosu na predkrizne 2008. i 2007. godinu, a da ne govorimo o ugostiteljima i svima drugima koji se žale na lošu zaradu od turista.
Ako je vjerovati spomenutoj analizi napravljenoj tehnikom osobnog intervjua na uzorku od 4.973 ispitanika iz 21 zemlje u svim hrvatskim primorskim županijama, turisti koji dolaze u Istru potrošili su u 2010. po putovanju 764 eura po osobi, 12 posto više u odnosu na 2007. godinu.
Nijemci optimisticni
Dnevno su u prosjeku izdvajali 67 eura, takoder 12 posto više. To znaci da se Istra svrstala u sam vrh potrošnje u odnosu na ostale županije buduci da su turisti na Jadranu dnevno u prosjeku trošili 58 eura. A na što se to više troši nego u vrijeme prije krize? Analiza kaže da je prije svega porasla cijena smještaja s 23 na 35 eura, a više se troši i van pansiona buduci da je 2010. u Istri bilo više gostiju koji su platili smještaj bez prehrane.
Ako je takva bila sezona 2010., na koju su se mnogi žalili što se zarade i potrošnje turista tice, što ce tek biti ove godina, kada se u gotovo svim hrvatskim turistickim emitivnim tržištima najavljuje oporavak od krize! Vrlo optimisticne najave daje turisticka analiza njemackog autokluba ADAC-a, pod nazivom Reisemonitor.
U duhu sveopceg turistickog entuzijazma u 2011. Nijemci bi trebali trošiti puno izdašnije. Navodno je 63,2 posto ADAC-ovih ispitanika reklo da ce ove sezone potrošiti više na godišnji odmor u odnosu na lani, a 66 posto je reklo da ce više trošiti i van uplacenih turistickih paketa kada dodu na odredište. Isto tako, Nijemci su odlucili na putovanja tijekom 2011. otici do tri i više puta. Prema podacima Njemacke savezne banke, u 2010. Nijemci su na putovanja u inozemstvu potrošili 51 milijardu eura, a u prosjeku je putovanje po europskim odredištima koštalo 1.800 eura, što je pak tisucu eura više u odnosu na podatke koje navodi hrvatska analiza.
Skracena sezona
Zanimljivo je i da je, osim potrošnje, u zadnje tri godine u Istri porastao i broj turista željnih pasivnog odmora, usprkos tome što svi govore da turisti sada više traže atrakcije na godišnjem odmoru. Naime, tri cetvrtine turista, kako se navodi u analizi Tomas, u Istru dolazi upravo radi izležavanja na plaži i suncanja i taj se udio povecao u odnosu na 2007. godinu. Drugi motiv dolaska je zabava, a svaki cetvrti turist dolazi radi istarske gastronomije, po cemu zapravo, što se motiva dolaska tice, Istra visoko odskace u odnosu na druge primorske županije. No, pala je želja turista za dolazak na Poluotok radi sporta i rekreacije te kulturnih atrakcija. Ocito nismo napravili dovoljno da privucemo turiste ponudom vodenih sportova, onih ekstremnih, biciklizma, odnosno cjelokupne out door ponude, a o kulturnoj baštini da i ne govorimo.
Istarski turisticki sektor može shvatiti kao pohvalu cinjenicu da su zapravo istarski turisti od svih jadranskih turista najzadovoljniji. Pohvalili su sve elemente turisticke ponude. Ipak, manje su zadovoljni kvalitetom oznacavanja znamenitosti, ponuda kulturnih dogadanja i zabave, mogucnostima za šoping, prometom u destinaciji te plažama.
U zadnje tri godine primijeceno je i da nam se skratila sezona, odnosno da se smanjio promet u pred i posezoni te prebacio u samu špicu. Takoder, povecan je udio nocenja za 20 posto u privatnom smještaju, dok je pao u apartmanskim naseljima, a u hotelskom je segmentu, usprkos povecanju kapaciteta, ostao isti. Pokazalo se i da su istarski turisti više nego lojalni jer su tri cetvrtine njih vec više od dva puta bili u Istri. Najvjernijima su se pokazali kampisti, koji cak ne mijenjaju niti kamp koji su odabrali za svoje ljetovanje. No, u odnosu na 2007. Istra manje privlaci nove turiste. (Barbara BAN)