Ruski embargo na uvoz mesa, mlijeka, voća, povrća i ribe iz EU-a, SAD-a, Australije, Kanade i Norveške, uveden 8. kolovoza, počeo je na europskom tržištu uzimati svoj danak.
Cijene ovih proizvoda padaju, što je, ali samo kratkoročno, dobra vijest za potrošače, no dugoročno loš scenarij za sve, prvenstveno za proizvođače - poljoprivrednike i stočare, a u konačnici za EU gospodarstvo u cijelosti. Ono je do embarga u Rusiju izvozilo hrane u vrijednosti od 11 milijardi eura, koja se sada gomila na europskom tržištu, proizvođačima stvarajući gubitke.
A dok cijene hrane u Europi padaju, Rusija bilježi sve veću inflaciju koja bi za godinu dana, na koliko su ruske vlasti najavile trajanje embarga, mogla doseći čak osam posto.
Prema dosad dostupnim podacima, u osam tjedana od uvođenja embarga, najveći su se potresi dogodili na veleprodajnom europskom
tržištu mesa i mlijeka, odnosno mesnih i mliječnih prerađevina, dok se isto uskoro očekuje i na tržištu žitarica i uljarica. Neto prodajne cijene, dakle ono što proizvođači dobivaju za svoj proizvod, padaju brže od maloprodajnih cijena, što znači da se posljedice još uvijek, u većoj mjeri, ne vide na maloprodajnim, potrošačkim cijenama u trgovačkim centrima, no i to će se dogoditi vrlo skoro.
Hrvatska statistika zadnje pobrojene podatke iz maloprodaje ima za kolovoz, u kojem su potrošačke cijene u trgovinama, cijene svih proizvoda, bile za 0,1 posto manje u odnosu na srpanj, kad embarga nije bilo, odnosno za 0,3 posto manje u odnosu na kolovoz prošle godine. Maloprodajne cijene prehrane i bezalkoholnih pića bile su u odnosu na srpanj, štoviše, veće, za 0,1 posto.
Državni zavod za statistiku uskoro bi trebao objaviti podatke o maloprodajnim cijenama u rujnu, koji će nesumnjivo pokazati puno veći pad i prve prave posljedice ruskoga embarga.
Branko Bobetić, predsjednik Croatiastočara - interesnog udruženja mesne i mljekarske industrije, navodi kako su europske tržišne cijene svinjskih polovica pale za 15 posto u odnosu na cijene prije uvođenja embarga, što je, napominje, strmoglavi pad kakav europski farmeri ne pamte.
Tržišne cijene junećeg mesa za sada su pale puno manje, tek za nekoliko postotaka, dok je prosječna neto prodajna cijena piletine, dakle cijena koju farmer dobiva za svoj proizvod, pala za šest posto, pri čemu u Poljskoj, koja u Rusiju izvozi oko deset tisuća tona piletine, najviše, za čak 15 posto, a u Italiji, primjerice, za 12 posto.
Kod nas su neto prodajne cijene piletine pale za oko četiri posto, junadi, kao i drugdje u Europi, za dva posto, dok je neto prodajna cijena svinjskih polovica još uvijek stabilna. (Bojana MRVOŠ PAVIĆ / Novi list)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU