Dok smo mi u Hrvatskoj, a narocito (mislim na naše politicare) u Istri "prožvakali" placanje slovenskog haraca na vožnju kratkom dionicom slovenske mreže autocesta, Talijani i dalje ne miruju, a narocito tršcanski politicari. Stanovnike toga grada i cijele tršcanske pokrajine najviše pogada uvodenje vinjeta jer malogranicni promet ima dugu tradiciju. Tršcani redovito odlaze preko bivše granice po gorivo, namirnice ili odlaze na odmor u slovenski Kras i na obalu, jer je velik dio njih sentimentalno vezan za Istru u cjelini zbog rodbinskih veza koje su cvršce od politicke sudbine.
Kad je predsjednik udruge istarskih esula Massimiliano Lacota slao prosvjedno pismo Europskoj uniji u Bruxellesu zbog slovenskog haraca, ucinio je pravednu stvar jer je Slovenija u sklopu šireg medudržavnog sjevernojadranskog sustava tek tranzitna zemlja koja ne može uvjetovati život šire zajednice. Prosvjedovao je štiteci interese clanova udruge i predocio je Europskoj komisiji niz moralnih i povijesnih argumenata. No, tršcanska pokrajinska vlast otišla je korak dalje jer je u sporu sa Slovenijom izvukla iz arhive zaboravljene odredbe Osimskih sporazuma koje je Italija 1974. potpisala s bivšom Jugoslavijom.
Naime, u posebnom aneksu sporazuma iz 1978. godine, posvecenog problemu razvoja prometne infrastrukture duž tadašnje talijansko-slovenske granice, dvije su se države obvezale da nece naplacivati prometovanje granicnom mrežom autocesta koja se tada pocela graditi, i to, kao što je poznato, prvo s talijanske strane (autocesta od Liserta u predgradu Monfalconea do Padriciana iznad Trsta) i potom sa slovenske (sjetit cete se prve dionice autoceste koja je spajala predgrade Kopra s raskrižjem u Dekanima). Citavo su vrijeme vozaci besplatno prometovali tom mrežom autocesta koja je izgradena upravo u kontekstu strategije koja je zacrtana u Osimskim sporazumima. Valja naglasiti da je zadnji odsjek autoceste, koji je prošle godine otvoren od Padriciana do Trsta i preko tunela od predgrada Trsta do Škofija, dio te iste osimske strategije koja je okoncana sa zakašnjenjem, ali je danas zbilja jer se talijanska mreža spaja sa slovenskom i cini jedinstveni sistem koji sada izvrsno funkcionira jer je državna granica ukinuta.
Kada su Talijani gradili posljednju dionicu autoceste do granice sa Slovenijom, dio tršcanskih politicara je predlagao uvodenje cestarine, no odustali su upravo zbog odredbi Osimskih sporazuma pa se sad cestarina za talijanski dio autoceste placa tek od Liserta na putu prema Veneciji, dakle izuzeto je cijelo podrucje bivše Zone A Slobodnog teritorija Trsta.
Na osnovi toga pokrajinska vlada na celu s predsjednicom Marijom Teresom Bassa Poropat službeno se obratila slovenskom ministarstvu vanjskih poslova s molbom da se oslobodi placanja vinjeta sve stanovnike tršcanske pokrajine pozivajuci se na nacelo reciprociteta u kontekstu odredbi Osimskih sporazuma. Dakle, dio Zone B nekadašnjeg STT-a, koji je danas slovenski teritorij, treba se proglasiti zonom slobodnog prometa na temelju pravila koje je definirano u sporazumu na koji se i Slovenija poziva kao nasljednica. Zahtjev koji je poslan iz Trsta tice se statusa gradana tršcanske pokrajine, no pozicija gradana hrvatskog dijela bivše Zone B jednaka je pa se valja pitati ne bi li se Tršcani i Istrani trebali usuglasiti i krenuti zajedno.
Pismo je stiglo u kolovozu ove godine u Ljubljanu, a Slovenci su prvi put odgovorili 8. rujna notom državnog tajnika u ministarstvu prometa Igora Jakomina, koji je napisao da ce slovenska vlada razmotriti to pitanje, odnosno raspravljati o mogucnosti ukidanja vinjeta za stanovnike tršcanske pokrajine, i to na temelju uvažavanja nacela reciprociteta.
No, kada se cinilo da ce se stvari pokrenuti, dva dana nakon Jakominove note u tršcansku pokrajinsku vladu stiglo je pismo iz ministarstva vanjskih poslova u kojem se decidirano tvrdi da se vinjete nece dirati te da su one i dalje obvezne za sve talijanske državljane. Upravo je pocetkom rujna slovenska agencija Dars, koja upravlja mrežom autocesta, pooštrila kontrolu na svim bivšim granicnim prijelazima pa su se njihovi specijalni agenti pojavili i na granicnom prijelazu u Škofijama: zaustavljaju automobile koji dolaze iz Italije i kontroliraju ih unatoc saznanju da se dobar dio prometa prema Sloveniji odvija tek do benzinske crpke OMV Istra benza stotinjak metara u slovenskom teritoriju gdje Tršcani dolaze po benzin i dizel, koji su ovdje jeftiniji.
Dakle, pravni rat izmedu Trsta i Ljubljane se nastavlja pa se u to ukljucila i tršcanska gradska vlast.