Trovanje macaka nije posljedica deratizacije

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Veci broj otrovanih macaka primijetio je prošloga tjedna u pulskom Starom gradu citatelj te se, ogorcen zbog nasumicnog bacanja opasnih sredstava, javio našem listu. Ispricao nam je da su dvije osobe u bijelim mantilima prolazile Castropolom te je nacuo dogovor po kojemu ce jedna bacati otrov u dvorišta s lijeve, a druga u ona s desne strane ulice.

- Pronašao sam nekoliko krepanih macaka ne samo u Castropoli nego i u Kandlerovoj, a jednu koja mi je posebno draga odveo sam veterinaru ne bih li je spasio. Problem je što do otrova lako mogu doci i djeca jer nije postavljen na skrovita mjesta nego nadohvat ruke. Zvao sam Veterinarsku stanicu, gdje su mi rekli da nisu provodili nikakvu akciju radi smanjenja broja macaka pa sumnjam da bi odgovorni mogli biti djelatnici koji provode deratizaciju, rekao nam je u afektu citatelj.

Isto su iz Veterinarske porucili i nama - da za trovanje nisu odgovorni te da uz to nisu ovlašteni niti za provodenje takve drasticne mjere.

- Macke su zakonom zašticene. Higijenicari ih jedino mogu uhvatiti, donijeti na sterilizaciju i vratiti u ambijent iz kojega su uzete. Grad Pula je takvo što nekoc financirao, no više to ne cini. Zato se zahvaljujuci ljudima koji ih hrane one kote i njihov broj raste, rekao je direktor Renato Peteh.

Tvrtke Adria Servis i Sani Tres prošlog su tjedna provodile mjere sustavne jesenske deratizacije, i to u srijedu i cetvrtak, ali posao obavljaju po svim pravilima struke, receno nam je iz tih tvrtki. Otrove stavljaju u zašticene i oznacene kartonske kutije, zatvorene prostore te šahtove. Na taj nacin ne mogu stradati kucni ljubimci, kojima otrov s gorkom tvari na bazi žita nije ni primamljiv za jelo te ga eventualno mogu samo probati.

- Nikakvo nasumicno bacanje ne dolazi u obzir s obzirom da nam za takav nacin trošenja Grad nece refundirati. Vodimo svakodnevnu evidenciju o potrošenim kutijama i mamcima te smo prošli nadzor koji nije pokazao nikakva odstupanja. Uz to, prilikom deratizacije dvorišta tražimo potpis vlasnika ili kucepazitelja kojim se potvrduje da je otrov postavljen na adekvatan nacin, rekao nam je direktor Sani Tresa Frane Milat.

Dodao je da za trovanje mogu biti odgovorni i gradani, kojima nabava otrova ne predstavlja nikakav problem. Da otrov nije njihov dokazuje, kaže, i to što on na miševima djeluje tek nakon cetiri, pet dana, a na mackama bi trebalo i duže pa je stoga i to dokaz da njihovih mamci nisu mogli uzrokovati pomor macaka u starom gradu.

U Veterinarskoj se, medutim, s tvrdnjom da otrov ne može privuci kucne ljubimce ne slažu, jer oni, kažu nam veterinari, ako su gladni nece odoljeti lako dostupnom zalogaju.

Je li posljednjih dana još tko pronašao uginule macke i vidio možda osobe koje bacaju otrov pokušali smo doznati na terenu pa smo obišli Castropolu. Od pojedinih stanara u dvorištu u blizini Sveucilišne knjižnice doznali smo da nisu uocili uginule životinje te da su zaduženi za deratizaciju bili kod njih, ali im njihove usluge nisu bile potrebne buduci da sa štakorima trenutno nemaju problema. (I. N. TURKOVIC)


Nastavak sustavne deratizacije
Iz Adria servisa koji provodi jesensku deratizaciju i dezinsekciju na podrucju grada porucuju da nastavljaju s poslom krecuci se od centra grada prema prigradskim naseljima. Obavijesti o deratizaciji postavit ce se na oglasnim plocama višestambenih objekata, a svi mamci postavit ce se u deratizacijskim kutijama s oznakama opasnosti. Usporedno ce se provoditi i dezinsekcija odnosno larvicidno tretiranje stajacih voda, otvorenih potoka, bušotina te ostalih pogodnih mjesta za razvoj larvi.

Prema planu, ekipe ce do 27. listopada tretirati tri podrucja - ono izmedu ulica Tomassinijeva-Veruda-Valseline-Stoja-Valkane-Valdefora-Stoja-Valovine-Fižela-Revelanteova ulica-Sv. Polikarp-Mornaricki trg. Drugo podrucje je ono naselja Dolinka, Monte Magno Valdebek, a trece naselja Busoler, Valmade, Monte Serpo, Komunal, Valica i Ilirija. (B. P.)


Podijeli: Facebook Twiter