"Moji su prostori krhki: vrijeme će ih istrošiti i uništiti: više ništa neće biti nalik onome što je bilo prije, pamćenje će me izdati, u sjećanje mi se uvući zaborav, gledat ću nekoliko požutjelih fotografija izlomljenih rubova ne prepoznajući ih…".
Ovaj citat Georgesa Pereca iz "Vrsti prostora" otvara vrijednu umjetničku monografiju "Pula - Grad interval" troje autora, Puležana po vlastitom određenju, pisca Dragana Velikića, fotografa Igora Zirojevića i povjesničarke umjetnosti Paole Orlić. Knjiga je jučer u društvu nadahnutog voditelja Branimira Pofuka i pulskog arhitekta Bruna Nefata predstavljena u prepunoj Kavani Mozart na pulskom Sajmu knjiga.
Autorski senzibilitet
Bogato opremljena monografija (Zirojevićev Studio Lab) sadrži dulji Velikićev esej o njegovu djetinjstvu i odrastanju u Puli, zatim tople, nostalgične, autorski zrele Zirojevićeve fotografije te pseudopovijesne crtice povjesničarke umjetnosti Paole Orlić. Svaki je autor u svom mediju i svojim specifičnim senzibilitetom, pritom posve autonomno, poetski iscrtao konture mjesta koje ih je zauvijek obilježilo.
Odmah nakon promocije u Domu Hrvatskih branitelja, par stotina metara dalje, u Galeriji Makina otvorena je istoimena izložba Igora Zirojevića u velikom formatu (otvorena je do 24. prosinca). Autor je u sutonu sjajno ovjekovječio pulske vile, ali i, ne manje važno, pojedine njihove stanare i prolaznike, za koje je Paola Orlić kazala da su, iako mali, okosnica fotografija.
- To su tri pristupa gradu, to su tri Pule, svatko je radio za sebe, a na koncu je ispalo koherentnije nego što smo predviđali, kazao je pisac Dragan Velikić, rođeni Beograđanin koji je od pete godine živio u Puli, i to u hotelu "Lipa", da bi kasnije u istoimenoj srednjoj školi, u istoj sobi gdje je živio, predavao učenicima Krležu. Sedam od deset njegovih romana bitno bavi Pulom, od "Via Pula" do "Dosjea Domaševski", o Viktoru Domaševskom, neostvarenom graditelju pulske luke koji je iščeznuo u vrtlogu historije.
- Prije svega, svo troje smo strasno vezani za ovaj grad, a to podrazumijeva i iritiranost. To je mnogo jači magnet, kaže Velikić. Paola Orlić, koja je u završnom dijelu monografije ispisala tekstove o pojedinim pulskim vilama, gradeći fikciju na faktima, pritom je dodala: "Jako volimo Pulu, volimo je i kada je kritiziramo dok smo u njoj, a posebno je volimo kad smo daleko od nje". U mnogih je, dakako, i obrnuto, po modelu kukanja doma i nostalgije za svojim gradom u tuđini.
Slojevi povijesti grada
Igor Zirojević kazao je da se on, za razliku od Dragana i Paole, lakše izražava kroz vizualnu formu.
- Još kao klinac otkrio sam pulsku arhitekturu; zato sam i završio arhitekturu. I ta arhitektura, ali i patina, i svi ti slojevi povijesti ilustriraju povijest grada, kazao je Zirojević.
Bruno Nefat već se 22 godine bavi graditeljskom baštinom. Pristup u ovoj monografiji, kako je rekao, ne smatra samo dokumentarističkim, dok mu je struktura tri medija - fascinantna. (Z. ANGELESKI)