U sklopu književnog ciklusa "Pisac u prolazu", u Rovinju je gostovala iznimna spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka, izvedbena umjetnica, znanstvenica, sveučilišna profesorica, urednica i prevoditeljica Sibila Petlevski. Ovom je prigodom zainteresiranoj čitalačkoj publici Petlevski, doktorica filoloških znanosti i redovita profesorica na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, predstavila svoj bogati književni opus, s naglaskom na romane "Vrijeme laži" (za koju je i ovjenčana književnom nagradom T- portala 2010. godine za roman godine), "Bilo nam je tako lijepo" (2011.g.) te "Stanje sumraka" - roman koji je ušao u krug pet finalista, i to ponovno, za roman godine T-portala.
Riječ je dakle, o romanima koji egzistiraju samostalno, a istovremeno dijelom su zaokružene trilogije koja se bavi i u fokus svog interesa postavlja, kako to kaže i sama autorica, smrtopis Viktora Tauskog, pionira psihoanalize i učenika Sigmunda Freuda. U prvom dijelu ove literarne sage Pletevski, kako to ističe moderatorica večeri Melita Jurkota, piše neku vrstu životopisa i to kroz perspektivu njegove smrti.
Drugi je roman najsličniji biografiji, a treći, u kojoj Tauskog ima ponajmanje, napisan je i najveći "hommage" njegovoj osobnosti. O tome, tko je bio Viktor Tauski koji je pokrenuo trilogiju na kojoj je Sibila Pletevski studiozno i analitički radila sedam godina, pojasnila je sama autorica kazavši da je, u najkraćim crtama bio čovjek prije svog vremena- tragičan, svestran, zanimljiv i stvaran lik čija je obitelj dijelom bila vezana za Zagreb.
- Viktor Tauski, njegov život i samoubojstvo poveznica su trilogije. Bio je srednjoeuropski, židovski intelektualac koji se zbog braka preobratio na katoličanstvo a u svojoj je biti bio ateista. Rodio se u Slovačkoj, živio i u Zagrebu. Po struci je bio pravnik, liječnik i pisac, jedan od prvih psihoanalitičara koji su ujedno bili i školovani medicinari. U Prvom svjetskom ratu obavljao je liječničku dužnost i po mom sudu predstavlja muškaraca 20. stoljeća s više identiteta. Ujedno, želim istaknut da roman nije biografski, već simptomatologija 20. stoljeća, u kojoj pokušavam razraditi traume prošlog stoljeća za koje neopravdano razmišljamo da su iza nas, a u biti se njima i danas susrećemo. Svojevrsna je to analiza društvenih događanja u prva dva desetljeća 20. stoljeća i načina kako su i koliko ti događaji utjecali na današnje društvo. Po mom mišljenju nisu, jer iz prošlih smo i starih grešaka malo/ništa naučili, pa iste stvari ponovno i danas naplaćujemo u ljudskoj krvi, prokomentirala je među inim Sibila Petlevski, koja je na Jurkotino pitanje o zajedničkom nazivu trilogije "tabu" odgovorila: "oni su vječni!".
- Svi tabui koji su nekad postojali i danas su tu. Hoćete od politike, preko odnosa prema vjeri, naciji, smrti?ili psihoanalizi. Pitanje razloga samoubojstva Viktora Tausa, također je postavljeno na književnoj večeri.
- Postoje tri mogućnosti Viktorovog odustajanja. Prva posttraumatski sindrom (na bojišnici je vidio i proživio svašta), potom recesija (koju je i sam živio, a koju i mi živimo) i treći, ujedno najluđi-temelji se na riječima šizofreničarke koju je liječio i prema kojima je "dobri doktor ušao u mašinu za navođenje misli". A kada je riječ o stroju-mašini za navođenje koja manipulira osjećajima, razumom i mislima dotaknimo se i toga da "stroj" u različitim vremenima i kod različitih staleža i obrazovanja, opisuju mnogi.
O takvom stroju, razmišljamo na način kako se događa drugima, a kada jednom dođe po nas- tada je za sve kasno, odgovorila je Sibila Pletevski. To je i više, čini mi se, no dovoljno da se za njen trilogiju zainteresira čitalačka publika. "Pisca u prolazu", i ovog je puta organiziralo Pučko otvoreno učilište u suradnji djelatnicima Gradske knjižnice "Matija Vlačić Ilirik". (N. ORLOVIĆ RADIĆ)