Kriza i recesija u koje je zaglibila i Hrvatska nose sa sobom mnoge teške posljedice. Ono što gradane najviše pogada i od cega najviše strepe jest gubitak posla. Ali i zaposleni, koji primaju umanjene i poharacene place, sve teže uspijevaju podmiriti troškove života, otplatiti kredite ili zatvoriti minuse na tekucim racunima. Ukratko, sve je više gradana kojima prijeti osobni stecaj iliti bankrot. Suocena s tim problemom, Hrvatska udruga sindikata prošle je godine u studenom pokrenula inicijativu za donošenje zakona o osobnom stecaju. Njime bi se prezaduženim gradanima omogucila «druga prilika». No premda je od inicijative HUS-a adresirane Ministarstvu pravosuda prošla gotovo godina dana, zakon još nije na pomolu, a kamoli u saborskoj proceduri, gdje su ga neki ocekivali vec ove jeseni. Naime, u Ministarstvu pravosuda tek rade na odredbama nacrta prijedloga zakona o osobnom stecaju.
- Prošle smo jeseni poslali zahtjev Ministarstvu pravosuda da ispita sve potrebne mogucnosti kako bi se moglo ici u proceduru donošenja takvog zakona. Otad je gospodarska i ekonomska kriza odvela naše aktivnosti u drugom smjeru, pa ne znam tocno što je oko toga ucinjeno, priznaje Ozren Matijaševic, predsjednik HUS-a.
- Kada smo pokretali inicijativu, procjena je bila da je u Hrvatskoj, nažalost, 10-15 tisuca gradana «zrelih» za osobni bankrot. Danas je taj broj vjerojatno dvostruko veci, smatra Matijaševic.
U Ministarstvu kažu da su do sada proucili iskustva zemalja koje su regulirale institut osobnog stecaja, probleme na koje su ondje nailazili te su dali prevesti na hrvatske nacionalne propise zemalja koje su regulirale to pitanje. Iskustva u državama koje su uvele institut osobnog stecaja potvrduju da se radi o vrlo teškom iskustvu za dužnika jer on gubi financijsku samostalnost i na nekoliko godina biva iskljucen iz svih financijskih tijekova. Osim toga, mora živjeti pod skrbništvom stecajnog upravitelja.