Trideset godina komodorca

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Commodore 64, jedno od najpopularnijih osobnih racunala svih vremena, predstavljen je na sajmu Consumer Electronics Show tijekom prvog tjedna 1982. godine.

No na americkom tržištu pojavio se kasnije, u kolovozu iste godine, a u Europi tek krajem jeseni. Koštao je tadašnjih 595 americkih dolara.

Nasljednik Commodoreovih modela VIC-20 i PET, C64 bilo je 8-bitno racunalo sa 64 kilobajta RAM-a (po cemu je i dobio ime) i procesorom 6510, graficki cip koji je podržavao 16 bojapunom tipkovnicom.

Commodore International nije razvio poseban operativni sustav, vec je koristio inacicu programskog jezika BASIC. Ali zato je niz drugih tvrtki za nj razvilo alternativne operativne sustave.

Zbog niske cijene (u usporedbi s Appleom II) i dobrih performansi, postao je najprodavanijim modelom osobnog racunala. Tri je godine - od 1983. do 1986. - dominirao tržištem s udjelom izmedu 30 i 40 posto te prodanih dva milijuna primjeraka godišnje. Ukupno ih je prodano izmedu 12,5 i 17 milijuna.

U usporedbi s brojkama koje postiže, primjerice, Apple s iPadom, taj se rezultat možda ne cini impresivnim. No osamdesetih godina prošlog stoljeca osobna racunala nisu bila tako sveprisutna kao danas. Usto, prodajnim rezultatima potukao je poštovanja vrijednu konkurenciju, poput Atarija, Applea i niza klonova IBM PC-a.

Dio njegova uspjeha pripisuje se cinjenici da ga se moglo nabaviti u obicnim ducanima, umjesto samo u trgovinama specijaliziranim za elektronicku opremu.

Pomoglo je i to što je postojalo oko deset tisuca komercijalnih programa za pisanje razvojnih programa, uredsko poslovanje i igranje, napisanih za komodorac. Te je programe, uz pomoc odgovarajucih emulatora, moguce koristiti i danas.

Programi su ucitavani pomocu kazeta, uz karakteristicno krcanje koje je generaciji koja je odrasla uz komodorac postalo sinonimom za rad i zabavu uz racunalo.

Cesto mu se pripisuje pokretanje demo scene, racunalne subkulture ciji su pripadnici - programeri, glazbenici, umjetnici - s njime eksperimentirali na razlicite nacine. U te ga se svrhe koristilo sve do ranih 90-ih, a i danas još ima entuzijasta koji se rado igraju na njemu.


Podijeli: Facebook Twiter