Uz povišene tonove protekla je sinoćnja tribina posvećena reguliranju i zaštiti statusnih i socijalnih prava romske nacionalne manjine koju je u Dnevnom boravku Rojca organizirao Informativno-pravni centar Slavonski Brod. Tribini je prisustvovalo dvadesetak Roma, a većina njih zbog verbalne agresije nekoliko pripadnika ove zajednice koja je rezultirala napuštanjem skupa dvaju predstavnica pulskog Centra za socijalnu skrb, nije uspjela dobiti odgovore na sva željena pitanja. Tribinu je vodila Sanja Bešlić Kozmus, voditeljica Projekta pravne inkluzije i održive integracije Roma u RH u Centru, a na pitanja su odgovarali predstojnica pulske ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Tanja Lorencin Matić, pulski dogradonačelnik Fabrizio Radin, Ingrid Cossetto Bolonović iz PU istarske, te Andreja Peršin Horvat i Sonja Ružić iz Centra za socijalnu skrb Pula.
Romi nisu bili zadovoljni svojim socijalnim statusom, činjenicom da su nezaposleni i da teško pronalaze posao zbog lošeg obrazovanja, a na tribini se pokazalo i da nisu upoznati sa zakonima koji bi ih se trebali ticati. Tako nekima nije bilo poznato da se na biro rada moraju javljati najmanje jednom u četiri tjedna da ne bi bili izbrisani iz evidencije i time izgubili mogućnost da posao pronađu posredstvom HZZ-a. „Namjerno nas brišete iz evidencije“, dobacio je jedan pripadnik romske zajednice, a drugi je dodao da „nekima na birou ide radni staž“. Lorencin Matić kazala je da se Romi evidentirani na Zavodu ipak zapošljavaju u turizmu, građevinarstvu te putem javnih radova. Njihov se broj na Zavodu stalno smanjuje , a prema posljednjim podacima, bilo ih je evidentirano 89.
-Za javne radove nema velikog interesa, lani je samo dvoje ljudi radilo. Velik je problem što čak 70 posto Roma nema ni osnovnu školu koja je potrebna za najobičniji tečaj. Pozivali smo ih da putem Zavoda završe osnovnu školu, no velikog interesa nema, rekla je Lorencin Matić.
Peršin Horvat upozorila je da osoba putem Centra za socijalnu skrb može ostvariti minimalnu zajamčenu naknadu , no samo nakon što prođe niz provjera. Cossetto Bolonović govorila je o stjecanju državljanstva te regulaciji privremenog boravka u čemu, veli, nema velikih problema.
Fabrizio Radin kazao je da je gradska uprava otvorena za manjine
-Romska populacija u nas ima problema, ali što se tiče gradske uprave, diskriminacije nema. Pokušavamo im omogućiti stanovanje, zaposlenje u našim skromnim okvirima, kao i drugim građanima, rekao je Radin te dodao da Grad raspolaže stambenim fondom od 400 stanova koji „nisu u reprezentativnom stanju“. Slobodnih stanova, međutim, zasad nema, a ako se koji i oslobodi, dodjeljuje se prvom na listi prioriteta.
-Rješenja, nažalost, nisu brza, no dio njih postoji i na nivou državne uprave, dodao je. Dio izlaganja posvetio je bespravno useljenim Romima na području Pule, ali i Vodnjana, te dobio odgovor iz publike da su Romi u Vodnjanu “očišćeni“.
Prema riječima Bešlić Kozmus, otežane životne okolnosti, poput nezaposlenosti i siromaštva, te nedostatka obrazovanja, pripadnike romske nacionalnosti svrstavaju u kategoriju najugroženije skupine stanovništva u Hrvatskoj.
-Velik dio Roma preživljava zahvaljujući socijalnoj pomoći te privremenim zapošljavanjem putem javnih radova. U sklopu Projekta pravne inkluzije pružamo besplatnu pravnu pomoć pripadnicima romske nacionalne manjine koji trebaju riješiti statusna pitanja ili im je potrebna bilo kakva druga pomoć. Pomažemo im u otpisu duga, pribavljanju dokumenata ili u ostvarenju prava na zajamčenu minimalnu naknadu. Tribine su samo jedna od aktivnosti u sklopu ovog projekta koje organiziramo na području šest županija, o različitim temama. U Puli smo željeli upoznali Rome s njihovim pravima i mogućnostima, a ujedno ih želimo potaknuti na njihove obveze, rekla je Bešlić Kozmus. Prema službenoj statistici, u Hrvatskoj živi skoro 17.000 Roma, dodala je, iako se procjenjuje da ih je puno više.
- Većina Roma se zbog svog lošeg obrazovnog statusa teže zapošljava. Najčešći su korisnici socijalne pomoći i dječjeg doplatka,Većinom se zapošljavaju putem HZZ-ovih mjera javnih radova. Putem tribina trudimo se promijeniti situaciju: otvaranjem različitih tema dajemo im mogućnost da pitaju, potičemo roditelje da poguraju svoju djecu kako bi završila osnovnu školu. Pokušavamo im ugraditi svijest o tome da bez osnovne škole neće moći ništa raditi, čak više ni sudjelovati u javnim radovima. Država ima Nacionalnu strategiju Roma koja nudi rješenja od stanovanja do zapošljavanja, ali problem je što se ne može primijeniti u praksi. Iako se osjećaju pomaci u obrazovanju, to je još uvijek nedostatno i trebat će dugo vremena dok se svijest među Romima promijeni, rekla je Bešliš Kozmus.
Projekt Pravna inkluzija i održiva integracija Roma u Hrvatskoj financira se sredstvima Europske unije. (M. V. I.)