Liberijska predsjednica Ellen Johnson Sirleaf, liberijska mirovna aktivistica Leymah Gbowee i jemenska novinarka i aktivistica Tavakol Karman dobitnice su ovogodišnje Nobelove nagrade za mir "za svoju borbu za prava žena i njihovu sigurnost", objavio je u petak Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir u Oslu.
"Ne možemo ostvariti demokraciju i trajni mir u svijetu sve dok žene ne dobiju iste mogucnosti kao i muškarci da bi utjecale na razvoj na svim razinama društva", rekao je novinarima predsjednik odbora Thorbjoern Jagland.
"Nobelova nagrada za mir 2011. bit ce podijeljena na tri jednaka dijela medu Ellen Johnson Sirleaf, Leymah Gbowee i Tavakol Karman za njihovu nenasilnu borbu za sigurnost žena i za prava žena na puno sudjelovanje u izgradnji mira", istaknuo je.
Johnson Sirleaf (72) prva je predsjednica neke africke zemlje izabrana na slobodnim izborima. Gbowee je mobilizirala i organizirala žene bez obzira na etnicke i vjerske podjele da bi se okoncao rat u Liberiji i osiguralo sudjelovanje žena na izborima. Karman je odigrala vodecu ulogu u brobi za prava žena i demokraciju i mir u Jemenu.
Odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir u Oslu priopcio je da se nada da ce nagrada trima ženama "pomoci da se okonca gušenje prava žena, što se još uvijek dogada u mnogim zemljama, i da se realizira veliki potencijal žena u izgradnji demokracije i mira".
Stupanjem na dužnost predsjednice Liberije 23. studenog 2005., Ellen Johnson Sirleaf postaje prva žena koja je izabrana za šefa države u povijesti africkog kontinenta. Druga je crna predsjednica države u svijetu. Krasi je nadimak Celicna žena. Razvedena je, ima cetvero djece i šest unucadi.
Leymah Gbowee rodena je u srednjoj Liberiji. U dobi od 17 godina preselila se u Monroviju u vrijeme kada je izbio prvi liberijski gradanski rat. Prošla je obuku za psihološku savjetnicu tijekom gradanskog rata i radila je s djecom bivšim vojnicima snaga Charlesa Taylora.
Okružena prizorima rata shvatila je da "majke moraju provesti promjene u društvu". Ima šestero djece. Leymah Gbowee glavni je lik dokumentarca iz 2008. "Pray the Devil Back to Hell".
Tavakol Karman osnovala je skupinu za ljudska prava Žene novinari bez okova (WJWC) 2005. za unapredenje ljudskih prava, "posebno slobode mišljenja i izražavanja i demokratskih prava". Primala je "prijetnje i ponude" vlasti zbog toga što nije željela prihvatiti odbijanje ministarstva informiranja da dopusti WJWC-u da osnuje novine i radiopostaju.
Od 2007. to 2010. redovito je pedvodila prosvjede pred vladom u Sani. Predvodila je i prosvjede tijekom pobune u Jemenu 2011., a njezini napori dokumentirani su u jednoj emisiji Al Džazirinog programa na engleskom jeziku "People and Power".
Karman je izjavila u petak da Nobelova nagrada predstavlja pobjedu za jemenske demokratske aktiviste koji nece odustati dok ne dobiju puna prava u "demokratskom, modernom Jemenu".
"To je prije svega pobjeda mladeži. Mi smo ovdje da dobijemo našu slobodu i dostojanstvo. Naša mlada revolucija želi naša puna prava", kazala je ona za Al Džaziru. Nagradu je posvetila svim "arapskim proljecima".
Dobitnice ce ravnopravno podijeliti nagradu vrijednu 1,5 milijuna dolara.