"Tri stoljeća Pule kroz tri kućna broja"

Alida Perkov, Boris Miletić, Davor Mišković i Andrej Bader (D. Memedović)
Alida Perkov, Boris Miletić, Davor Mišković i Andrej Bader (D. Memedović)

"Kada bežična tehnologija bude savršeno primijenjena, cijeli će se svijet pretvoriti u jedan ogroman mozak, što on uistinu i jest, jer sve su stvari djelići jedne stvarne i ritmičke cjeline. Bit ćemo u stanju trenutačno komunicirati jedni s drugima, bez obzira na udaljenost. Ne samo to, već ćemo pomoću televizije i telefonije moći savršeno vidjeti i čuti jedni druge kao da stojimo licem uz lice, unatoč udaljenostima od tisuća milja; a uređaji pomoću kojih ćemo to moći raditi bit će nevjerojatno jednostavni u usporedbi s današnjim telefonima. Moći ćemo ih nositi u džepu prsluka", kazao je Nikola Tesla još davne 1926. godine, a spomenuto je to prigodom otvorenja zanimljive i neobične izložbe u Politehnici. 

Stalna izložba "Tri stoljeća Pule kroz tri kućna broja", koja je u četvrtak navečer otvorena u Politehnici, okrenuta je naravno i sadašnjosti i budućnosti. Posjetitelji će tu imati priliku vidjeti djelovanje okretnog magnetskog polja, 3D printer, te upoznati se sa VR-tehnologijom, a sve zahvaljujući Kristijanu Matasu i Diegu Martinčiću, koji su zaslužni za ovaj dio ove složene izložbe.

Pred iznimno brojnom publikom u svečanoj dvorani koja nosi ime Luciana Delbianca u četvrtak navečer otvorena je ova izložba koja opisuje tri stotine godine hoda pulskom Rivom.

Izložba je prikazala Stožernu zgradu (Admiralitet), Pro Concordiu i kuću Wassermann vremeplovom fotografija, od grafike pulske luke iz 1817. godine sve do znatiželjnih studenskih lica na Politehnici 2016. godine.

- Politehnika, odnosno Visoka tehničko-poslovna škola djeluje u dvije povijesno intrigantne zgrade: u kući Wassermann i u zgradi Pro Concordie. Wassermann je izgradio svoju raskošnu kuću 1880. godine, a Pro Concordia sedam godina kasnije. Vrlo je zanimljiv i strop ulaznog središnjeg predvorja (koji je otvoreni javni prostor), gdje su vidljive zidne slike koje vraćaju posjetitelje u prošlost. Restauratori su 2009. istražili ulazno predvorje palače, a 2010. s nadležnom su konzervatoricom, Natašom Nefat, restaurirali pronađene starije zidne crteže na stropu ulaznog predvorja. U prosincu 2010. restauratorska istraživanja proširena su na unutrašnjost sjevernog krila Politehnike i svima je zastao dah. Ispod dugogodišnjih naslaga žbuke otkrivene su freske/oslici iz 19. stoljeća, ističe Bader.

Govoreći o povijesti ovih zgrada te o izložbi općenito, Bader je rekao da Pula nije crno-bijeli grad, nego grad boja.

- Tu je Joyce u kavani Miramare pio toplu čokoladu, toliko se povijesnih činjenica izmijenilo u ovim zgradama, neki će se prisjetiti primjerice Lesnine i kako su tu kupili kauč koji im je bio posebno drag, sve je to dio povijesti, tradicije, sjećanja, kazao je Bader.

Dr. Alida Perkov, budući da se izložba održava u sastavu trodnevnog 2. međunarodnog znanstvenog skupa "Istarsko gospodarstvo jučer i sutra" je kazala da je ekonomija povezana i s poviješću i s kulturom te da se upravo na takav način, takvim izložbama, vidi razvoj gospodarstva. Potom je nazočne pozdravio dekan Politehnike Davor Mišković, a zadovoljstvo izložbom i aktivnostima Andreja Badera iskazao je i pulski gradonačelnik Boris Miletić.

Organizator izložbe je Politehnika Pula - Visoka tehničko-poslovna škola, za organizatora je potpisan Davor Mišković, a uredništvo čine, uz Miškovića i Alida Perkov te Kristijan Matas, dok su Baderovi suradnici u postavu izložbe Stanko Guštin i Tibor Dinka.

Autorske i povijesne fotografije, razglednice, karte, ilustracije ustupili su Gradska knjižnica i čitaonica Pula, Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre, Politehnika Pula, Visoka tehničko-poslovna škola, Sveučilišna knjižnica u Puli i Grad Pula.

Potom je brojna publika razgledala prostore Politehnike i ovih zgrada, a budući da su mnogi bili prvi put u tim prostorima, bili su oduševljeni viđenim. Kroz program je vodila Jelena Vitasović.

Poznati chef Ljudevit Sabo potom je pripremio repliku menija iz doba Austro-Ugarske, što su nazočni s oduševljenjem degustirali. (V. BEGIĆ)

 

 

 

 

 

 


Podijeli: Facebook Twiter