Seoska dobra koje nazivaju i komunelama uzburkala su duhove i na slovenskoj strani Ćićarije pa bi to mogao postati novi slovensko hrvatski spor. Upravitelj Agrarne zajednice Rakitovec Damjan Pobega, ujedno i predsjednik udruženja agrarnih zajednica Slovenije, potvrdio je za Glas Istre navode slovenskih medija da su slovenske pogranične seoske zajednice Rakitovec, Podpeč i Podgorje ostale bez zemlje u Hrvatskoj koja im je oduzeta na temelju kako kaže, nevažećeg zakona iz 1947. godine, a da ih o tome nije ni obavijestila. Da im za nacionalizaciju seoskog dobra nisu rekli prijatelji iz hrvatskog dijela Ćićarije, u tri slovenske agrarne zajednice ne bi ni znali da su ostali bez više od 160 hektara zemljišta u Hrvatskoj.
Kopija rješenja
- Dobili smo kopiju samo jednog rješenja o uknjižbi hrvatske države na naša seoska dobra. Kontrolirali smo međutim sve katastarske čestice i utvrdili da smo ostali bez više od 160 hektara zemlje u Hrvatskoj. Hrvatska je 2017. godine nacionalizirala imovinu seoskih zajednica na temelju zakona iz 1947. godine, a apsurd je tim veći što je 1996. godine prihvatila zakon o denacionalizaciji koji predviđa povrat takve nacionalizirane imovine ili pak odštetu. U laniškoj općini su na rješenja poslali prigovor, a sada ćemo to učiniti i mi s obzirom da su nam u resornim ministarstvima savjetovali da iskoristimo sva pravna sredstva za zaštitu svojih prava u Hrvatskoj. Ići ćemo do kraja jer mislimo da hrvatska država pljačka vlastite državljane, a to nije u redu. Nije ni naša država idealna, ali tako daleko nije išla, komentirao je Pobega.
Prva rješenja o uknjižbi prava vlasništva na seosko dobro u korist Republike Hrvatske u lanišku su općinu pristigla u siječnju ove godine, što je izazvalo revolt mještana Ćićarije koji su upozorili da Republika Hrvatska uknjižbom na pulskom općinskom sudu zapravo nacionalizira seoska dobra prema zakonu iz 1947. godine, odnosno da državno odvjetništvo traži da se seoska dobra upišu kao zemljište u državnom vlasništvu temeljem zakona o krajiškim općinama iako one s seoskim dobrom nemaju nikakve veze.
Seoska dobra ili komunele, specifičan su oblik privatnog vlasništva i postoje samo na području Ćićarije gdje su ih mještani stekli zajedničkom kupnjom velikih pašnjačkih i šumskih površina od Austro-Ugarske, početkom 19. stoljeća, i uglavnom ih koristili za zajedničke potrebe. Zajednički su upravljali svojom seoskom imovinom, a seoske zajednice u zemljišnim su knjigama navedene kao vlasništvo pojedinih općinskih odlomaka, odnosno poreznih općina, ovisno o tome kako je bilo zapisano to zajedničko privatno seosko dobro.
Laniška načelnica Roberta Medica kaže da je do sada u Općinu Lanišće pristiglo 25 rješenja o uknjižbi; prva su pristigla u siječnju ove godine, a zadnje u rujnu. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU