Zakon o trgovini ubuduce nece regulirati radno vrijeme u toj djelatnosti, što znaci da ce svaka trgovina, hipermarket, tržnica i trgovacki centar moci samostalno odredivati kada ce otvarati i zatvarati vrata kupcima. Vlada priprema prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini kojim ce se ukinuti pet clanaka postojeceg zakona u kojima je regulirano radno vrijeme u trgovini, a slijedom odluke Ustavnog suda iz lipnja 2009. godine.
Generalno, pocetak rada prodavaonica ne može biti odreden ranije od šest sati, niti završetak rada može biti odreden kasnije od 24 sata. Iznimke su benzinske postaje i prodavaonice na malo unutar zatvorenog dijela benzinskih postaja, kao i prodavaonice na granicnim prijelazima, unutar zatvorenih podrucja autocesta na odmorištima, kolodvora, zrakoplovnih luka, luka i pristaništa te luka nautickog turizma gdje se može raditi 24 sata na dan.
Izmjene zakona još su u radnoj fazi. No, Hrvatsku definitivno ocekuje tržišno reguliranje radnog vremena u trgovini. U praksi to znaci da ce, primjerice, trgovine prehrambenim artiklima koje uglavnom radnim danom vrata kupcima zatvaraju u 21 ili 22 sata, ubuduce moci raditi cijelu noc - radnim danom, ali i nedjeljom, praznicima, blagdanima.
Može se ocekivati da ce sindikati reagirati na liberalne zakonske odredbe kada je rijec o radnom vremenu trgovina. Upravo zbog nepoštivanja zakona na tržištu rada, sindikati su svojedobno i inicirali zabranu rada trgovina nedjeljom, no Ustavni sud ju je poništio. Sada ce se, pak, radno vrijeme u potpunosti prepustiti tržištu.
No, proširit ce se i krug onih koji se mogu baviti trgovinom, pa ce to ubuduce moci raditi i neprofitne pravne osobe, poput udruga, zadruga i ustanova. Seljacka ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva ubuduce ce svoje proizvode moci prodavati i putem kioska i automata. Napokon se propisuje i strucna sprema, odnosno uvjet za radna mjesta prodavaca i trgovackog poslovode, a to je trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje.
Novina koja bi mogla izazvati dosta rasprava jest otvaranje mogucnosti za obavljanje trgovacke djelatnosti u školama. Razni automati za hranu i pice iz obrazovnih ustanova izbaceni su još za mandata Dragana Primorca, no novi zakon o trgovini opet ce otvoriti mogucnost da poduzetnici zaraduju na djeci.
Trgovina na malo izvan prodavaonica moci ce se organizirati "u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-pedagoških, znanstvenih i drugih javnih ustanova te prostorima koji se smatraju zašticenim podrucjem prirode". Istovremeno, zakon o odgoju i obrazovanju to jasno zabranjuje, pa bi se u školama eventualno mogle prodavati knjige ili bilježnice, ali ne i hrana. (Gabrijela GALIC/Novi list)
Nema carine, ali ni povrata IVA-e
Svi koji racunaju na jeftiniju kupovinu preko granice zbog naknadnog povrata PDV-a toj se povlastici mogu veseliti još samo neko vrijeme. Ako Hrvatska postane clanica EU-a 1. srpnja 2013. godine, hrvatski državljani nakon šopinga u Italiji ili Austriji nece više ostvarivati pravo na povrat placene IVA-e, odnosno Merwesteuera. To pravo sada imaju ako pojedinacni racun prelazi 71 euro u slucaju kupovine u Austriji, odnosno 155 eura u Italiji.
No, ulaskom u EU na granicama prema državama clanicama EU-a, Sloveniji i Madarskoj, ukidaju se carinske kontrole. Granice s drugim susjednim državama - Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom te Srbijom - postat ce vanjske granice Unije i na njima ce i dalje postojati carinske kontrole. (I. FRLAN)