Nakon što je u prva tri mjeseca u citavoj hrvatskoj distributivnoj trgovini izgubljeno gotovo 40.000 radnih mjesta ocekuje se da ce ta brojka do kraja ove godine, a najviše na jesen, i dalje rasti. Zbog recesije i zabrane rada nedjeljom tijekom prvih šest mjeseci u trgovini je otpuštena, po istjecanju ugovora, vecina radnika na odredeno, no nakon ponovnog uvodenja radne nedjelje oni nisu vraceni na posao. Kako napominje predsjednica Sindikata trgovine Dragica Mišeljic, oni koji su ostali na radnom mjestu odraduju citav posao, a radnike na neodredeno, prvenstveno one koji se nalaze pred mirovinom, i dalje se pritišce i ucjenjuje da bi oni sami što prije, uz neke "poticajne" mjere, otišli.
Na jesen ce, smatra Mišeljic, biti još gore, jer kupovna moc hrvatskih gradana i dalje opada, a time i promet u trgovini. Potvrduju to i službeni statisticki podaci, prema kojima je promet u trgovini na malo ovoga svibnja bio realno manji za cak 19,3 posto u odnosu na svibanj prošle godine. Za više od 50 posto smanjen je promet automobilima, kupuje se manje odjece i obuce, pa se na životu uspijeva održati još samo trgovina hranom, koja je u svibnju bila u plusu 1,7 posto u odnosu na svibanj 2008.
- Istina, hrana ce se i dalje jedina kupovati, no i u tom ce trgovackom sektoru radna mjesta biti sve upitnija. Vec se sada osjeca pogoršanje, istice Mišeljic. Kriza se, naime, u trgovini pocela osjecati vec u kolovozu prošle godine, kad je prvi put promet u maloprodaji poceo padati. U sijecnju i veljaci ove godine promet je bio manji za 15-ak posto u odnosu na iste mjesece lani, dok se sada približava brojci od 20 posto. Hrvatski su potrošaci, naime, poceli krizu osjecati više nego ikad, što automatski utjece i na pad prometa u trgovini.
Podaci za drugih šest mjeseci u trgovini bit ce poražavajuci jer ce na naplatu stici pad placa i gubitak poslova u drugim sektorima. Pad prometa u trgovini na malo posljedica je pada osobne potrošnje, a osobna potrošnja je, opet, kao najvažniji generator rasta BDP-a, drasticno smanjena zbog povecanja nezaposlenosti, pada placa i usporenog kreditiranja gradana.