Trećina intervencija "hitne" zbog velikih vrućina

Ilustracija (M. MIJOŠEK)
Ilustracija (M. MIJOŠEK)

Iako klimatološki jest, kalendarski ljeto još nije ni počelo. No, posljednjih dana svjedočimo velikim vrućinama, primjerenijim sredini ljeta nego prvim danima lipnja. Temperature se već danima ne spuštaju ispod 30 Celzijevih stupnjeva, a nerijetko dosežu i do 35 stupnjeva. Prema trenutnim prognozama, osvježenja nema na vidiku sve do kraja tjedna. Stoga liječnici savjetuju oprez i preporučaju ljudima da rizik od izloženosti velikim vrućinama svedu na minimum.

Ugroženi kronični bolesnici

Posebno se to odnosi na osobe čije zdravstveno stanje predstavlja visoki rizik u slučaju izloženosti velikim vrućinama, a to su dijabetes te ostali endokrini poremećaji, mentalni poremećaji (demencija, Alzheimer), ovisnosti, šizofrenija, poremećaj osobnosti i percepcije, neurološke bolesti (Parkinsonova bolest i bolesnici sa smanjenom kognitivnom sposobnošću), kardiovaskularne bolesti (uključujući hipertenziju, koronarnu i cerebralnu trombozu, poremećaji sprovodnog sustava), bolesti respiratornog sustava te bolesti bubrega i pretilost.

Prema podacima Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, u svibnju je ukupno 1.935 osoba zatražilo pomoć, a od toga je njih 396 ili nešto više od 20 posto imalo neku od visokorizičnih bolesti na koje utječe vrućina.

- Ta brojka nije neuobičajena, i zasad ne možemo govoriti o povećanom broju intervencija zbog poteškoća uzrokovanim velikim vrućinama. No, od ukupnog broja intervencija, možemo reći da se oko 30 posto pacijenata javilo zbog tegoba poput kolapsa, vrtoglavice ili kratkotrajne nesvjestice, rekla nam je ravnateljica Zavoda dr. Ksenija Družetić Božić.

Na blagdan puno intervencija

Dodala je također da u prvim danima lipnja bilježe 19 intervencija, a njih osam se odnosi na kolaps, osjećaj slabine, vrtoglavicu i nesvjesticu. Zanimljivo je, rekla je, da je svih tih osam intervencija bilo 4. lipnja, na neradni dan kada su, pretpostavlja, ljudi više bili vani, na otvorenom. Apelirala je stoga da se svi, a posebno oni s visokorizičnim bolestima, pridržavaju uputa za ponašanje na vrućinama, piju dovoljno tekućine i redovito uzimaju lijekove. Također, tijekom velikih vrućina, valjalo bi rashladiti prostor u kojem se boravi, kaže dr. Družetić Božić i savjetuje da se otvore svi prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža.

Danju bi prozori i rolete trebali biti zatvoreni, naročito oni koji su okrenuti prema suncu. Treba zatvorititi i sva umjetna svijetla i što je više moguće električnih uređaja, staviti zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce. Mogu se nadalje, objesiti mokri ručnici kako bi rashladili zrak u prostoriji. Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35, neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine.

Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 do 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena), no svakako treba izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana, od 10 do 17 sati. Koliko je god moguće, treba izbjegavati naporan fizički rad, a ukoliko se mora, treba planirati takav posao u najhladnije doba dana, između 4 i 7 sati. Apsolutno izbjegavati boravak na suncu stručnjaci savjetuju u razdoblju od 10 do 16 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti. Nositi laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala, kapu, koristiti laganu posteljinu i plahte. Treba redovito piti tekućinu, ali pritom izbjegavati alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.

Ono što je također važno napomenuti, tijekom velikih vrućina treba pomoći najugroženijima, posjetiti obitelj, prijatelje ili susjede koji većinu vremena provode sami. Kod pojave osjećaja vrtoglavice, slabosti, nemoći, tjeskobe ili izrazite žeđi i jake glavobolje, treba što prije otići u hladniji prostor i mjerite temperaturu, popiti vodu i leći u rashlađenu prostoriju, a u slučaju pojave grčeva u rukama i nogama koji su prisutni duže od jednog sata potrebno je zatražiti medicinsku pomoć. (Nera SOFTIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter