Civilna platforma Istre organizirala je jučer u Rojcu okrugli stol pod nazivom "Ima li Istra prostora za bolje?" kojem se odazvalo 30-ak sudionika, mahom predstavnika udruga, ali i predstavnici gradova Labin i Pazin, dok se predstavnici Grada Pule nisu pojavili pravdajući se ranije preuzetim obvezama.
Pazin najbolji u Hrvatskoj
Na okruglom stolu razgovaralo se o Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, pravilnicima o dodjeli prostora u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, postupku provedbe javnog natječaja, kriterijima i mjerilima te naknadama za korištenje tih prostora kao i primjerima dobre prakse i sudjelovanju udruga u postupku izrade pravilnika o dodjeli tih prostora.
Kako je u uvodu naveo moderator, Igor Bajok iz Udruge za razvoj civilnog društva SMART iz Rijeke, problem dodjele prostora udrugama nije riješen u Hrvatskoj zadnjih 20 godina te je Zakon o udrugama, a potom i spomenuta uredba pokušaj da se uvede red i da se konačno ujednače kriteriji i standardizira pristup za dodjelu gradskih prostora.
Uspoređujući odluke Labina, Pazina i Pule naveo je da se kao "opće dobro" navodi 30-ak djelatnosti, u odluci Grada Pule nije navedena niti jedna, Grad Labin je izabrao 17 područja od tih 30-ak predloženih, a Pazin je odabrao 26, ali su dodali svoje, poput "kreativne industrije", dok DUUDI (Državni ured za upravljanje državnom imovinom) uzima svih 30-ak područja organizacija za opće dobro.
- Nadalje, kriteriji su podloga za bodovanje prijava prilikom dodjele prostora: Pula je predvidjela šest kriterija, Labin 11, a Pazin 14 kriterija, kao i DUUDI. Gledajući iznos naknada, Pula je predvidjela kunu po kvadratu, Labin ima 5 kuna po kvadratu, a Pazin ima "po odluci gradonačelnika", dok DUUDI nema navedene iznose, ali nema niti jedinstvenu cijenu za sve prostore. Ispada kao da se prostor ne može dodijeliti bez naknade, što nije točno, rekao je Bajok.
Zaključio je da je Uredba dobra podloga iz koje JLS-i moraju uzimati ono što im treba, ali u konzultaciji s organizacijama civilnog društva te da se uzme u obzir i ono što im možda i nije zgodno. Kao pozitivan primjer uključivanja zainteresirane javnosti u proces donošenja propisa i odluka spomenuo je Pazin kao najbolji primjer u Hrvatskoj.
Neujednačena naknada
- Prednost je što smo mali grad, od 8 tisuća stanovnika, pa osim pisanih programa, točno znamo koje udruge rade i što. Osim već rečenih pravila, dodatne bodove dali smo za aktivnosti i za partnerstva jer je cilj potaknuti udruge da se spajaju i da zajednički dijele prostore. Sada ide natječaj za 14 prostora i nakon Nove godine za još 14. Naknada je kuna po kvadratu, može biti i viša, ali može biti i manja što mnogi zaboravljaju, navela je Nevija Srdoč, pročelnica Upravnog odjela za samoupravu, upravu i društvene djelatnosti Grada Pazina.
Maja Babić Vidak iz Grada Labina spomenula je da oni imaju odluku o dodjeli prostora, ali i popis prostora koji će se uskoro i nadopunjavati. Uzeli su one kriterije za koje su smatrali da se tiču labinskih udruga, a plaćat će 5 kuna po kvadratu, što je pola od najniže dosadašnje naknade. Dušica Radojčić, predsjednica Koordinacije Društvenog centra Rojc, navela je da se u Puli udruge nikad ne konzultiraju, da su se prostori dodjeljivali bez natječaja i bez kriterija, a da su sadašnji pokušaj da se aneksima ugovora koji za udruge u Rojcu vrijede do prosinca 2018. godine, uvede naknada smatraju neprihvatljivim.
- Mi smo u ugovorima, koje smo potpisivali 2008. na deset godina ugovorili da nećemo plaćati naknadu, ali da nam se neće priznavati niti ulaganja koja nisu bila mala. Mogu reći za Zelenu Istru, da smo mi u prostor uložiti sto tisuća kuna. Stoga bi bilo u redu da se do prosinca 2018. godine dogovorimo koliko ćemo plaćati jer su u Rojcu jako različiti korisnici, a da 2017. godinu iskoristimo i za utvrđivanje kriterija, navela je Radojčić.
U dijelu rasprave ukazano je i na druge probleme, poput toga da neki prostori nisu primjereni za korištenje te se postavilo pitanje tko je dužan ulagati u privođenje prostora namjeni, imaju li gradovi osmišljen koncept javnog prostora te zašto neke udruge plaćaju najamninu, dok se za druge ipak iznašao modus da budu oslobođene plaćanja.
Uredba ne obvezuje gradove da naplaćuju prostore
Na pitanje nameće li Uredba naplatu najma prostora udrugama, što mnogi gradovi i općine navode kao argument za uvođenje naplate, Igor Bajok, rekao je da ne.
- Kontaktirao sam Ured za udruge Vlade RH koji je radio na uredbi i oni su mi rekli da uredba ne obvezuje gradove da naplaćuju prostore. E sad, kad bi to bilo dovoljno, bilo bi to dobro. Međutim, tu se onda nailazi na tumačenja Ministarstva financija, Porezne uprave i sve sile pravilnika o PDV-u i ostalim davanjima čak i na naknadu od nula kuna. Ako još spomenemo dvojno knjigovodstvo ili obavljanje gospodarske djelatnosti udruga, tada doista otvaramo Pandorinu kutiju, što ne želim, rekao je Bajok. (S. ZRINIĆ TERLEVIĆ)