Nije nikakvo iznenadenje to što je upitna naplata pet milijuna kuna depozita koje je pedesetak Istrana položilo u Onio Financ. Vec 12 godina su štedni ulozi gradana osigurani u bankama i štedionicama, ali ne i kreditnim unijama i štedno-kreditnim zadrugama ili službama, što je Onio Financ bio prije nego što je postao - jedno veliko ništa!
Mediji su godinama upozoravali na to u kojim su financijskim institucijama osigurani depoziti, a u kojima nisu, ali nekolicina gradana je i dalje preferirala vece kamate od manjih prinosa i sigurne isplate glavnice.
Možda tada to nisu shvatili, ali danas to posve razumiju sve bivše štediše Flaciusa i Zlatnika. Vjerojatno su isto zakljucili i depozitari ostale tri pulske zadruge: Vege, Gradine investa i Kunafina.
U prošlosti ocito nisu previše razmišljali o sigurnosti kad im se buducnost cinila blistavom dok su im na šalterima tih financijskih institucija govorili da im štednju oploduju uz godišnju kamatu od 15 posto, a nekima su nudili 20 i više posto.
Kunafin je nestao iz Pule oštetivši depozitare za više od 669 tisuca kuna. No, to je ništa naspram onog što su izgubile štediše Flaciusa i Zlatnika. Svaka od tih zadruga je svoje štediše ostavila kratke za 30 milijuna kuna. Doduše, štediše potonje možda još nešto dobiju kad stecajni upravitelj unovci nekretnine i plati dugove zadruge. Možda to bude sudbina i depozitara Onio Financa, medu kojima je najviše Rovinjaca jer je tamo i sjedište te kreditne unije.
Ipak, nema zajednickog objašnjenja što je sve te financijske institucije dovelo do propasti. Prije 12 godina je promjenom i pooštravanjem zakona pocišceno tržište od nezdravih zadruga. Nova promjena zakona i prisilno preoblikovanje u kreditne unije, ili likvidacija, donijeli su nove stecajeve prije godinu dana. Sad kad su kreditne unije po kontrolom HNB-a, središnja banka je krenula u novo cišcenje od nezdravih financijskih institucija.
Onio Financ je samo jedna u nizu i jedina iz Istre. U ostatku zemlje kreditne unije propadaju poput kule od karata, o cemu se ucestalo može citati u Narodnim novinama u dijelu o stecajevima i likvidacijama. Svima je zajednicko to da ce štediše teško do svog novca, a ako ga dobiju, bit ce to vjerojatno jednogodišnja isplata obecanih kamata. Glavnicu mogu zaboraviti, nažalost. (P. GREGOROVIC)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE O SLUCAJU ONIO FINANCA CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE.