Protekli je tjedan na Fakultetu ekonomije i turizma promovirano čak 126 sveučilišnih prvostupnika ekonomije različitih smjerova. Nakon završenog fakulteta pravo je pitanje gdje će se sva ta mladež zaposliti? Jer, trenutno, na pulskom Zavodu za zapošljavanje najviše ima upravo magistra ekonomije - čak 161, dok je provostupnika ekonomije još 114.
Kako bi mladi već u srednjoj školi dobili informaciju o tržištu rada, odnosno koji se smjerovi i zanimanja traže, a s kojima se teže dolazi do posla, na Zavodu se svake godine organiziraju radionice grupnog informiranja za učenike i maturante, a održavaju se i individualna savjetovanja i testiranja. Jednom takvom grupnom informiranju prisustvovali su, u sklopu Tjedna psihologije u Puli, i učenici trećeg razreda srednje Ekonomske škole.
Problematični studiji u rodnom gradu
Psihologinja Iva Milanović, stručna savjetnica za profesionalno savjetovanje na pulskom Zavodu, navela im je odmah u početku kako cilj radionice nije odgovoriti ih da upišu željeni fakultet, već ih uputiti da, osim što osluškuju svoje interese, skupe što više informacija o fakultetima i smjerovima koje nude, mogućnostima stipendiranja, dodatnom obrazovanju, ali i da dobiju jasnu sliku tržišta rada odnosno koja se zanimanja traže, a s kojima će im biti teže naći posao. Pri izboru studiranja moraju se, naglasila je, voditi računa o svojim interesima, vrijednostima, sposobnostima ali i znanju, navikama, vještinama te zdravlju. Uz riječi da su u Istarskoj županiji već godinama suficitarni upravo ekonomisti navela je da je ipak dobro odlučiti se za studij, jer će se netko sa srednjom ekonomskom u svojoj domeni vrlo teško zaposliti, budući da i onih s diplomom ekonomije ima jako puno.
Kako je navela najviše nezaposlenih je upravo s fakultetima koji se završavaju u Puli - dakle ekonomista, učitelja razredne nastave, zatim profesora hrvatskog jezika i povijesti, te talijanskog jezika. Tako se na Zavodu trenutno (podaci uzeti na dan 20. veljače 2015.) nalazi čak 56 nezaposlenih učitelja razredne nastave, 35 magistara hrvatskog jezika, 26 magistra povijesti, te kao što smo već spomenuli, 114 prvostupnika ekonomije i 161 magistar ekonomije. Puno je nezaposlenih i magistara prava, trenutno 53, dok je magistara talijanskog jezika, koji se također studira u Puli, ukupno 26. Ovi su kadrovi, kada se gleda statistika i dosta traženi, no često je, kao je naglasila Milanović, riječ tek o kratkotrajnim zamjenama za bolovanja ili porodiljni dopust te se takve osobe rijetko zapošljavanju na neodređeno.
- Općenito možemo reći da se više, i to godinama, traže struke tehničkih i prirodnih znanosti dok su društvene znanosti (ekonomisti, profesori, pravnici), puno manje tražene, navela je Milanović dodajući da su među najtraženijima u Županiji upravo inženjeri građevine, iako se zbog krize posljednjih godina oni nešto manje traže, zatim inženjeri arhitekture, brodogradnje i u tim kategorijama gotovo da uopće nema nezaposlenih. Nikada na zavodu gotovo da nema niti nezaposlenih inženjera računalstva. Tako su se primjerice u 2013. godini putem Zavoda tražila četiri inženjera računalstva, lani jedan, no na Zavodu nije bilo niti jednog.
Jasna slika tržišta rada
Nadalje, kako je navela Milanović, već godinama su jako traženi i liječnici, magistri farmacije, veterine i stomatologije koji u vrlo brzom roku dođu do posla. Zadnjih par godina sve se više traže i socijalni pedagozi te magistri rehabilitacije, ali i psiholozi koji mogu raditi u Centrima za socijalnu skrb, vrtićima, školama, raznim centrima i udrugama za rehabilitaciju. Što se pak tiče profesora najtraženiji su već godina magistri matematike - u 2013. godini tražilo ih se 53, a lani 61 dok je na Zavodu trenutno tek jedan! Zatim, puno se traže i profesori informatike, fizike, kemije, biologije i geografije koji su godinama deficitarni i gotovo da nema nazaposlenih profesora ovih predmeta, istaknula je Milanović. (Borka PETROVIĆ, snimio Danilo MEMEDOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU