Dvije godine nakon svecanog otvorenja autoceste koja od bivšeg slovensko-talijanskog granicnog prijelaza u Škofijama vodi do naplatnih kucica talijanskog sustava autocesta kod Liserta u predgradu Monfalconea tvrtka Anas, koja ima koncesiju nad autocestom, zatražila je da se i na tom dijelu uvede naplata. Najava je izazvala niz reakcija kako tršcanske gradske uprave tako i vlade regije Friuli-Venezia Giulia.
Ako se to obistini, cijena prometovanja na tom uskom dijelu sjevernojadranskog prostora izmedu Istre i Krasa dodatno bi porasla. Uz placanje cestarine na Istarskom ipsilonu, placanje vinjete u slovenskom dijelu Istre uslijedila bi naplata i na talijanskoj strani mreže autocesta.
Reakcija regije
Ako tome dodamo porast cijene goriva u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, koja je pravilo bez obzira na varijacije cijene sirove nafte, te najavljeni porast cijene cestarine u Italiji od 11 posto vec od sijecnja iduce godine, onda je jasno da automobil postaje sve više luksuz. Od 2011. godine moci cemo gotovo kontinuirano voziti autocestom od Pule do Venecije, no pitanje je tko ce, koliko i kako koristiti pogodnosti na koje cekamo vec desetljecima.
Dakle, koncesionar Anas traži uvodenje naplate na tršcanskom sustavu autocesta, ali vodstvo regije je istog casa reagiralo pismom upucenim ministru prometa u Rimu. Procelnik za promet u regionalnoj vladi Riccardo Riccardi nadležnom je ministarstvu poslao kopiju Osimskog sporazuma iz 1975. godine koji su potpisale Italija i tadašnja Jugoslavija. U posebnom dodatku sporazuma izricito je napisano da ce se prikljucci na autocesti Venecija - Trst - Gorica - Tarvisio od granicnih prijelaza Pesek, Fernetici i Škofije izgraditi posebnim državnim dotacijama i da ce se promet na tim prikljuccima odvijati bez naplate cestarine.
- To piše u posebnom dodatku sporazuma koji je potpisan u Osimu, sporazum je važeci medunarodni akt i ucinit cemo sve da se on poštuje, izjavio je procelnik Riccardi, koji je podsjetio da je 1978. godine talijanska vlada izdvojila tadašnjih 87,5 milijardi lira za izgradnju tih prikljucaka. Povezivanje Trsta, odnosno granicnog prijelaza u Škofijama s autocestom Trst - Venecija odužilo se do 2008. godine, no to ne mijenja suštinu sporazuma, vele u Trstu.
Rimski ugovor
Kada su medunarodni ugovori i sporazumi u pitanju, u Trstu tvrde da je Osimski sporazum na jednak nacin tretirao izgradnju autoceste od granicnog prijelaza u Škofijama do Kopra jer se i tu radi o prikljucku na podrucju bivše Zone B, koja je bila predmet sporazuma izmedu Italije i Jugoslavije, a poznato je da je ta zona ukljucivala i cijelo podrucje bivše opcine Buje.
Odredbe o nacinu izgradnje i funkcioniranja prometnica na prostoru bivših Zona A i B nekadašnjeg STT-a (Slobodni teritorij Trsta) definirane su i u Rimskom ugovoru, koji su Italija i Jugoslavija potpisale 1982. godine, a tice se reguliranja tzv. malogranicnog prometa. Zabrana uvodenja cestarina na tom podrucju dio je sporazumnih odluka dviju država, a zna se da su Slovenija i Hrvatska nasljednice tih ugovora i sporazuma.
Ako je tako, Slovenija je uvodenjem vinjeta de facto spojila dio autoceste (od Škofija do Kopra) koji potpada pod režim medunarodnih ugovora i sporazuma sa slovenskom mrežom autocesta. Iskreno, to nece promijeniti stanje, Slovencima ne pada ni na kraj pameti odustati od djelica autoceste koji ljeti donosi poprilicnu zaradu. Ako bi se netko trebao buniti, osim susjednih država, to je svakako Europska unija, koja je svojevrsni jamac poštivanja naslijedenih ugovora i sporazuma, no do toga nece najvjerojatnije doci.
Bilo kako bilo, Talijani su za svoje prilike obnovili pravne temelje i trenutno zaustavili nakanu koncesionara. Za konacni rasplet spora treba sacekati proljece.