Tradicija izgradnje drvenih brodova ključ je razvoja turizma

Posebne prigode zahtijevat će posebne koreografije
Posebne prigode zahtijevat će posebne koreografije

Veliki su izgledi da Općina Kršan velikim koracima ulazi u novu fazu razvoja, utemeljenu na turizmu. U tijeku je postupak brendiranja destinacije u sklopu kojeg su definirana kulturna dobra. Prilika je sada za uzeti u obzir pomorstvo te da se u Registar unese, i na odgovarajući način zaštiti, ono najvrijednije što se tradicijski veže uz Plomin Luku. Inicijativu je pokrenuo Đanfranko Načinović, dugogodišnji pomorac iz Stepčića, uz pomoć Valtera Stepčića, Udruge za očuvanje pomorske baštine, a sve uz potporu renomiranih ljudi iz struke.

Prva regata uopće na Mediteranu

Plominski zaljev, drugačiji nego što danas izgleda, vidi Načinović. Izazvan prednostima koje ova sigurna luka pruža, jer pomorci dobro znaju što takvo prirodno mjesto znači. Inicijalni potez krenuo je iz Vozilića, s radionice za izradu Strategije brendiranja kulturne baštine Općine Kršan. U nazočnosti zamjenika kršanskog načelnika Romana Carića, direktorice tamošnje Turističke zajednice Ariane Brnetić, te ostalih iz općinske uprave, Načinović je najavio i potaknuo aktivnosti za revitalizaciju Plomin Luke, u suglasju s Općinom, kako bi se otrgla od zaborava tradicija gradnje drvenih brodova, maketarstva, upoznavanje s pomorskom baštinom i pomorskim vještinama. Njihovo djelovanje ići će kroz udrugu, čije osnivanje je u tijeku.

Ono što plijeni pozornost jest vizija, koju obrazlaže Načinović, potaknut ogromnim mogućnostima koju ta baština pruža.

- Mi imamo kulturnu i pomorsku baštinu, prva regata na Mediteranu "Rota Palagruza" održana je u lipnju 1593. Bila je najduži maraton na svijetu, jedinstven podvig koji je zahtijevao prekoračenje granica ljudskih fizičkih mogućnosti. Gajeta falkuša dočekala je papu na Palagruži 1177. godine, a njome je car, Franjo Josip prevezen s parobroda na rivu kada je 1875. godine posjetio Komižu. Barka mu se toliko svidjela da je odlučio izložiti je te godine u Beču. Samo od tog datuma imamo devet stoljeća tradicije, koje se trebamo sjetiti. A što su uskoci radili? Mi smo mornari bili uvijek, i gusari na cijelom Jadranu. Sve dok nas Mlečani nisu skinuli. Pomorska baština nema političke opcije, ni predznaka, poručio je Načinović. (Katarina ŠOŠTARIĆ-PERKOVIĆ)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter