Dnevno kroz hitni prijem u pulskoj Općoj bolnici prođe oko 150 ljudi, do 50 posto više nego u drugom dijelu godine, kako koji dan, a razlog nisu samo vrućine nego i ljetno doba kada se ljudi više kreću i više su na otvorenom pa je više padova, ozljeda i prometnih nesreća. Drugo, povećan je broj turista u Istri, a svi uglavnom gravitiraju pulskoj bolnici, i treće, velike su vrućine. Uslijed tih vremenskih nepogoda svi kronični bolesnici imaju veće smetnje, naročito srčani i plućni bolesnici, osobe s kroničnim neurološkim bolestima, uključujući i one koji su preboljeli moždani udar, te bubrežni bolesnici, kaže dr. Tatjana Bilić, v. d. voditeljica Centra za hitnu medicinu u pulskoj bolnici.
Hladiti se vodom, led nikako!
- Imali smo nekoliko kliničkih slika koje se mogu pripisati visokim temperaturama, ali pravi toplinski udar nismo vidjeli ovih dana. To je jedino životno ugrožavajuće stanje povezano s visokim temperaturama. Toplinski udar uvijek ide s nekakvim poremećajem svijesti, od konfuzije, neorijentiranosti do gubitka svijesti, a te osobe obično imaju i toplu, suhu kožu. To je trenutak kada naši organizmi za regulaciju temperature ne funkcioniraju, a obično se to događa na temperaturi zraka iznad 32 stupnja Celzija. Pogoduje i vlažan zrak. To su hitna stanja, inicirano je bolničko liječenje. Kronični bolesnici uzimaju velik broj lijekova, neki od njih smanjuju, recimo, znojenje i samim time pogoduju toplinskom udaru, kaže dr. Bilić.
Na hitnom prijemu u pulskoj bolnici ovih dana bilježe puno trauma, kirurgija prima velik broj ljudi. "Ima jako puno ozbiljnih padova i prijeloma, čak više nego prometnih nesreća. Ima i infarkta, ali je teško reći što je posljedica ljeta a što drugih uzroka. Svi koji su došli na hitni prijem ovdje su i pregledani, ali moraju imati strpljenja i pripremiti se na čekanje jer radimo s istim brojem medicinskog osoblja kao i zimi", pojašnjava dr. Bilić.
Upozorava da su djeca naročito osjetljiva na visoke temperature zraka jer imaju povećan metabolizam što povisuje temperaturu tijela i relativno se manje znoje od odraslih. Što možemo sami napraviti prije nego što dođemo do liječnika? Dr. Bilić upućuje da osobu pod udarom vrućine počnemo hladiti: ako su blage kliničke slike, dovoljno je staviti ga u rashlađenu, zamračenu prostoriju, a može ga se hladiti i kapljicama vode, raspršivačima vode. "Led nikako! Nikako pacijentu koji nije pri svijesti davati bilo što na usta. Jedino što se može napraviti a da se ne pogriješi je hladiti ga. Ne davati antipiretike, lekadole i slične lijekove, jer ne djeluju kod toplinskog udara", upozorava dr. Bilić, specijalistica hitne medicine. (Duška PALIBRK)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU