Ostatak jucerašnjeg rucka, špinat koji najmlade dijete opet nije pojelo, jogurt viška koji danima nije stigao na tjedni meni. Možda tvrdi kruh od (prek)jucer ili decilitar-dva gaziranog pica koje je vec ishlapjelo. Što ste od toga bacili jucer, prošloga tjedna, koliko se toga skupi u godinu dana?
Koliko hrane u Hrvatskoj svake godine završi u smecu, nitko sa sigurnošcu ne zna jer se takvi podaci do sada nisu sustavno prikupljali ni obradivali, no u trenutku kada ima onih koji prebiru po ostavljenom trulom vocu da bi nešto ipak stavili u usta, i najmanja sitnica koju bacimo je previše.
Italija: Bacena hrana nahranila bi 44 milijuna ljudi
Prema nedavno objavljenim podacima u slovenskom Delu, u Italiji se svake godina baci cak 20 milijuna tona hrane. Njome bi se godišnje moglo nahraniti cak 44 milijuna ljudi. U Velikoj Britaniji propadne cak 30 posto svih proizvoda prehrambene industrije, a vrijednost bacene hrane iznosi 16 milijuna funti godišnje. U SAD-u su stvari još i gore - po svakom se Amerikancu dnevno baci 1.400 kalorija hrane, troši se puno novca za njezino zbrinjavanje, a spaljivanje dodatno šteti okolišu.
Prema europskim iskustvima, u marketima na policama dnevno ostane neprodano cak 15 posto kruha, oko deset posto svježeg voca i povrca, od dva do tri posto mlijeka i isto toliko mlijecnih proizvoda te gotovo dva posto mesa.
Stoga su se, primjerice, u Velikoj Britaniji pocele otvarati posebne prodajne tocke koje nude hranu kojoj istjece rok, a od koje nema opasnosti po zdravlje, s cijenama od 30 do 50 posto nižim od uobicajenih. Takvi su punktovi sve popularniji i u Italiji. Recesija je ucinila svoje pa takve prodavaonice bilježe ogromno povecanje prometa.
Kakva je situacija u našim ducanima, što se dogada s hranom kojoj istjece rok, upitali smo u nekoliko velikih trgovackih centara. U odgovorima se najcešce navodi da se u njihovim ducanima hrana ne baca. Što to tocno znaci? Iz Kauflanda pojašnjavaju da se cijene svih proizvoda kojima se približava istek roka trajanja znacajno snižavaju. Ta sniženja, navodi nam Goran Butorac, rukovoditelj sektora marketinga, redovito su veca od 50 posto.
U Lidlu su pitanja o bacanju hrane odlucili ne komentirati, dok iz Mercatora vele da, prema zakonskim propisima, hranu kojoj istjece rok trajanja zbrinjavaju na propisan nacin, putem ovlaštenih tvrtki.
Glavni krivci veliki trgovacki centri
- Hrana se prema zakonu smije donirati jedino ako joj nije istekao rok trajanja, odnosno ako postoji dokaz o zdravstvenoj ispravnosti, stoga našu društvenu odgovornost pokazujemo donirajuci socijalno osjetljivim udrugama tijekom cijele godine namirnice koje iskljucivo imaju važeci rok trajanja, zakljucuju iz Mercatora.
U Konzumu pak vele da proizvode kojima je istekao rok vracaju proizvodacima i dobavljacima, a uslijed kvalitetnog planiranja, kolicine vracenih proizvoda kontinuirano se smanjuju.
- Kao društveno odgovorna kompanija pomažemo najugroženijim segmentima društva kroz donacije u robi, pri cemu moram istaknuti da se uvijek radi o donacijama s kvalitetnim, zdravstveno ispravnim proizvodima kojima nije istekao rok trajanja, dodaje Ana Mitrovic, voditeljica Ureda za odnose s javnošcu.
I Puljanka artiklima koji su pred istekom roka snižava cijenu 50 posto. I ne samo to, u njenom supermarketu u Šijani, kako doznajemo od poslovode Ivana Puha, nakon 19 sati sav gastro-program - kruh i dnevni kolaci - prodaje se 50 posto jeftinije. Upola jeftinije, dodaje, prodaju se i voce i povrce koje više nije toliko svježe, ali se još može konzumirati.
Prema iskustvima Brionke, najveceg istarskog proizvodaca kruha, oko deset posto kruha na kraju završi u kontejneru kao višak. Za to su, kako je nekoliko puta za naš medij ispricao direktor Korado Soldatic, glavni krivci veliki trgovacki centri koji žele do kraja radnog vremena imati pune police kruha, a koji se na kraju ne proda.
Mnoge pulske pekare ocito muku muce s istim problemom. Stoga neprodani kruh mnoge navecer prodaju jeftinije, a kruh star nekoliko dana prodaje se i za životinje - vreca košta 20 kuna. (Borka PETROVIC)
Nakon isteka roka uništavanje hrane
Prema hrvatskim zakonskim regulativama, sva hrana kojoj je prošao rok
trajanja mora se uništiti. Kako doznajemo od inženjerke Nives Brecevic
iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, hrana koja je podložna
mikrobiološkom kvarenju ne smije se konzumirati nakon isteka roka
trajanja, a bez obzira na stvarnu valjanost, proizvodaci su dužni s polica povuci hranu kojoj je prošao rok trajanja.
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. OPŠIRNIJE CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD CETVRTKA.