"Smatramo da nema smisla radikalno mijenjati sustav turističkih zajednica, već valja popraviti postojeće stanje dok ne budu zreli uvjeti za promjene na nivou države", stav je koji je iznio prof. dr. sc. Zdenko Tomčić, dekan Visoke poslovne škole s pravom javnosti u Višnjanu na konferenciji za novinare održanoj u ovoj ustanovi, na kojoj je zajedno s profesorima škole i gostima iz struke iznio svoje stavove i mišljenja vezano za nova rješenja ustroja turističkih zajednica po modelu DMO (destinacijske menadžment organizacije) koji se predlažu po novom modelu.
Dodao je da su kao nezavisna visokoškolska ustanova usmjerena na menadžment i turizam proveli mnoga istraživanja i odlučili na konferenciji iznijeti svoje stavove, koje će nakon toga uputiti i Ministarstvu turizma.
Hrvatska bi po novom modelu umjesto 21 županijske turističke zajednice trebala dobiti deset destinacijskih menadžment organizacija. Tomčić je rekao da se uvođenjem takvog sustava može poremetiti postojeći, koji istina nije previše dobar, ali bez da bi se pritom dala nova rješenja.
- Smatramo, a mislim da mogu govoriti i u ime mojih kolega ovdje, da turističke zajednice nisu u ulozi da mogu upravljati menadžerski u dosadašnjem stanju, jer nemaju za to sredstva, alate i potencijale. Ne može se TZ-om upravljati kao firmom, zato zagovaramo tezu da županijske TZ-ove treba s istim komplikacijama zadržati, ali poboljšati, kao i TZ-ove gradova i općina. Kroz novi ustroj nije jasno kako će DMO provoditi Strategiju razvoja turizma.
Zato je naš prijedlog da se odustane od ovoga i zadrži postojeći sustav turističkih zajednica te da se u ozbiljnije zahvate ide kada se cijeli sustav upravljanja državom bude mijenjao, kazao je Tomčić.
Dugogodišnji turistički djelatnik Jerko Sladoljev iz Top Camping udruge rekao je da nigdje u svijetu DMO ne postoji u sklopu nacionalnog ureda, već su to privatni uredi, gdje se rade određene tržišne aktivnosti. Dodao je da u tom slučaju mora postojati i kontrolni mehanizam koji prati rezultate određene institucije.
U zemljama kao što su Njemačka ili Francuska postoje komisije sastavljene od intelektualaca i znanstvenika koje provode kontrolu i daju mišljenje koje se uvažava.
- U Hrvatskoj imamo kapacitete od ukupno 900 tisuća postelja, od čega 600 tisuća u kampovima i privatnim smještajima, ali njihovih predstavnika nema u vlasti.
Ministarstvo igra s velikim igračima, ali cvjećari, brodari, ugostitelji i svi ostali mali igrači, oni su ti koji daju kolorit destinaciji, njih nema, rekao je Sladoljev. Dodao je da predlažu strateški marketing - pokupiti sve najbolje što je do danas napravljeno i uzeti sve dobro što je napravila konkurencija te sve profilirati kroz spomenute male igrače. Zatim, razgovarati sa svim ljudima koji su u turističkim zajednicama, jer su oni, dodao je, ogorčeni što je uzet vanjski partner koji treba napraviti priču o ustroju.
- Imamo nešto dobro i to smo radili 20 godina. Ovo što se predlaže izgleda jako lijepo, ali ne može funkcionirati. To se mora raditi deset godina, ne možete lansirati nove proizvode ako nemate točno određene odnose, zaključio je Sladoljev.
Ivan Herak, viši predavač u školi, rekao je da Hrvatska nije sazrela za DMO, iako je koncept HTZ-a prevladan, a i upitna su predstavništva u inozemstvu te županijski TZ-i.
- Znamo da postoji cijela kriza upravljanja. Zato upućujemo primjedbe da treba odustati od nečega što predviđa truli kompromis kad je riječ o regionalnim DMO-ima. Ostaje i pitanje tko će upravljati tim sustavom a da bude kompetentan; to je jednostavno loš koncept. Osim toga, i ankete su pokazale apsolutnu deficitarnost ovog prijedloga, rekao je Herak.
Valter Grubica, predsjednik udruge brodara iz Poreča, istaknuo je problem malih igrača i rekao da oni ne mogu ući u vijeća TZ-ova i sudjelovati u donošenju odluka za malo i srednje poduzetništvo. (V. HABEREITER)