Nakon inicijative americkog milijardera Warrena Buffeta da ga država dodatno oporezuje i peticije dijela najbogatijih ljudi u Francuskoj, koji placanjem vecih poreza žele pomoci javnim financijama, rasprava o porezu na bogatstvo zapocela je i unutar austrijske vlade.
Austrijski lijevi centar najavljuje mogucnost uvodenja dodatnih poreza gradanima koji godišnje zaraduju više od milijun eura da bi se na taj nacin bolje i pravednije raspodijelile posljedice financijske krize.
Što o porezu na bogatstvo kojim bi se dodatno oporezivali gradani koji zaraduju više od milijun eura godišnje misle SDP i HDZ? Što o tome misli premijerka Jadranka Kosor iz Vlade nisu odgovorili. Odgovor iz SDP-a je pak stigao, ali se može tek zakljuciti da ce SDP stav o tome jesu li za dodatni porez na godišnje zarade iznad pet ili sedam milijuna kuna imati tek kad postanu vlast u Hrvatskoj.
- Porezi na ekstra zarade i profite, o kojima vi govorite, su selektivni, privremeni, gotovo na razini ekscesa uvjetovanog krizom. Hocemo li se u nekom trenutku morati odluciti i za takve poteze, ovisit ce primarno o zatecenom stanju u javnim financijama, porucili su iz najvece oporbene stranke. Iz SDP-a porucuju i to da oni koji imaju više moraju i više participirati te zastupaju pristup progresivnog oporezivanja. Podsjecaju i da su bili protiv ukidanja najviše stope poreza na dohodak buduci da je to dovelo do znacajnog porasta najvecih placa, onih iznad 20 tisuca kuna i to u jeku krize.
Od domacih poduzetnika odgovorio nam je jedino Agrokor gdje smo pokušali doznati što o povecanju poreza na bogatstvo misle Ivica Todoric, jedan od bogatijih Hrvata, i Ljerka Puljic, direktorica njegova koncerna. U vodstvu najvece tvrtke u Hrvatskoj podržavaju, ako je suditi po odgovoru, dodatno oporezivanje bogataša, sve ako se i radi o nacelnom stavu.
- Bitno je naglasiti da je jedno percepcija bogatstva, a sasvim drugo realne mogucnosti oporezivanja. Podržavamo dodatno oporezivanje bogataša, ali u slucajevima gdje mogucnost oporezivanja, odnosno stvarno bogatstvo objektivno i postoji, stoji u odgovoru koji je došao iz Todoriceve tvrtke.
Naši sugovornici iz Vlade upozoravaju da bi u Hrvatskoj bilo teško razluciti tko je bogat s obzirom na to da OIB još ne funkcionira, pa se ni ne zna koliku imovinu netko ima. Tako je jedina mogucnost, tvrde naši sugovornici, promjena stope poreza na dohodak, pa bi se primjerice na zarade iznad odredenog iznosa, odnosno na iznadprosjecne zarade, mogla uvesti stopa od primjerice 70 posto.
No, prema procjenama naših izvora iz Vlade, takav porez ne bi donio veliku zaradu državi jer bi se radilo o povecanom poreznom opterecenju samo na dohodak, što ne znaci da bi se time obuhvatilo i najbogatije gradane Hrvatske.
- Efekt za proracun ne bi bio znacajan, jedino bi se gradanima poslala poruka "da i bogati placu", što bi možda na koji dan smanjilo tenzije, ali ne bi pomoglo promjeni stanja u državi. Vecina novca u proracun i dalje bi stizala iz istih izvora, porucuju naši sugovornici. (J. MARIC/NL)