Na podrucju pulske carinarnice, koja pokriva cijelu Istarsku županiju, u ovoj je godini zaplijenjeno 15 automobila stranih registracijskih tablica, koje su u Hrvatskoj vozile osobe s prebivalištem ili uobicajenim boravištem u RH - mimo zakona.
U prošloj je godini zaplijenjeno 45 automobila, a u 2009. njih 27. Za vozila oduzeta u ovoj godini obracunat je carinski dug, dakle troškovi uvoza koji bi se trebali platiti za takva vozila, u ukupnom iznosu vecem od pola milijuna kuna.
Domaci ne smiju sa stranim tablicama
Naime, korištenje automobila sa stranim tablicama na podrucju Republike Hrvatske ograniceno je zakonom, saznajemo od glasnogovornika Carinske uprave Predraga Juratovca, a u zadnje vrijeme carina zapljenjuje sve skupocjenije modele, poput mercedesa CL63 AMG, BMW-a X5 ili audija A8.
- Uporaba strane robe na carinskom podrucju Republike Hrvatske - u konkretnom slucaju automobila sa stranim registarskim oznakama - može se dozvoliti u okviru postupka privremenog uvoza. Sukladno Aneksu C Konvencije o privremenom uvozu, pravo na privremeni uvoz osobnog vozila uz oslobodenje placanja carine i poreza može se ostvariti uz ispunjavanje odredenih uvjeta, odnosno prijevozna sredstva za privatnu uporabu moraju biti registrirana na teritoriju razlicitom od teritorija privremenog uvoza, moraju biti registrirana na ime osobe sa sjedištem ili prebivalištem na teritoriju druge države i moraju ih uvesti i koristiti osobe koje žive na tom teritoriju.
To znaci da pravo na privremeni uvoz prijevoznog sredstva (vozila, plovila, motocikla i slicno) s redovnom stranom registracijom za privatnu uporabu imaju osobe sa sjedištem, prebivalištem ili uobicajenim boravkom na teritoriju druge države.
Motornim vozilom stranih registracijskih oznaka može u Republici Hrvatskoj upravljati iskljucivo strani državljanin s boravištem u zemlji registracije, drugi strani državljanin, koji ima boravište u nekoj trecoj zemlji, kao i hrvatski državljanin koji ima uobicajeno mjesto boravka u inozemstvu, pri cemu se vozilo može sveukupno (dakle neovisno što eventualno povremeno i napušta carinsko podrucje RH) nalaziti i koristiti u Republici Hrvatskoj najviše šest mjeseci u dvanaestomjesecnom razdoblju, nakon cega mora napustiti carinsko podrucje.
Hrvatski ili strani državljanin koji ima uobicajeno mjesto boravka u Republici Hrvatskoj ne smije koristiti vozilo stranih registracijskih oznaka u RH, neovisno što eventualno posjeduje vozacku dozvolu zemlje registracije, istaknuo je Juratovac.
Po njegovim rijecima, domace fizicke osobe s prebivalištem na carinskom podrucju Republike Hrvatske mogu koristiti strana prijevozna sredstva samo iznimno i povremeno, iskljucivo u posebno opravdanim situacijama, primjerice u slucaju iznenadne bolesti i slicno, uz posebno odobrenje.
Juratovac je istaknuo i da gradani cesto znaju pitati carinarnicu o dvojnom državljanstvu i njegovu važenju po pitanju korištenja vozila sa stranim registracijskim oznakama na podrucju RH. U tom se slucaju sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu državljani RH koji imaju i strano državljanstvo pred tijelima hrvatske državne uprave smatraju iskljucivo hrvatskim državljanima.
- To, primjerice, znaci da se osoba, s obzirom da ima državljanstvo RH i strano državljanstvo te prebivalište i trajno boravište u RH, smatra domacom fizickom osobom. Ako osoba s dvojnim državljanstvom u RH ostvaruje bilo koja prava u smislu osobnog dohotka, prava na zdravstveno osiguranje i slicna prava, koja upucuju na cinjenicu da takva osoba ima uobicajeno mjesto boravka u carinskom podrucju RH, ne smije upravljati vozilima stranih registarskih oznaka, odnosno vozilima na koje nije placena carina, poseban porez i PDV. U suprotnome cini teži carinski prekršaj, što u konacnici, osim prekršajne kazne, može ukljucivati i primjenu zaštitne mjere oduzimanja vozila kao predmeta prekršaja te naplatu carinskog duga (carina, PDV i trošarina) na to vozilo, zakljucuje Juratovac.
Kazne do 900 tisuca kuna
Nadzore nad automobilima stranih registracijskih tablica i njihovim vozacima na podrucju Istre provodi pulska carinarnica, samostalno i suradnji s PU istarskom. Kada se jednom utvrdi da osoba za upravljacem stranog automobila krši zakon, odnosno da osoba s prebivalištem ili uobicajenim boravištem u RH zapravo vozi automobil koji ima strane tablice i nije legalno uvezen u Hrvatsku, slijedi oduzimanje vozila, koje se potom stavlja pod carinski nadzor.
- Privremeno oduzeta vozila u postupcima koje provodi pulska carinarnica smještaju se pod carinski nadzor u carinskim skladištima u Puli i Bujama, kao i u prostorima HAK-a u Pazinu, ovisno o konkretnoj situaciji, rekao nam je procelnik pulske carinarnice Dean Ivandic.
Posjetili smo stoga pulsko skladište i uvjerili se da domaci državljani u inozemstvu kupuju sve mocnije i skupocjenije automobile, koje u Hrvatskoj pokušavaju voziti mimo zakona, odnosno bez placanja carine i ostalih davanja. Mercedes CL36 AMG, mercedes GLK 320 ili pak BMW 760 IL, koji se nalaze u pulskoj carinarnici, na tržištu postižu cijene od 50.000 do više od 100.000 eura.
Nacelnik Odjela za nadzor Mauro Mihovilovic pojasnio nam je kako se krecu kazne za vožnju vozila stranih tablica mimo zakona na podrucju Hrvatske.
- Za carinsko-prekršajno djelo povrede privremenog uvoza odredbama carinskog zakona propisane su novcane kazne od 3.000 do 900.000 kuna za pravnu osobu, a od 1.000 do 100.000 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, kao i za fizicku osobu. Za obrtnike i osobe koje obavljaju drugu samostalnu djelatnost kazne se krecu od 3.000 do 700.000 kuna, veli Mihovilovic.