Ometanje nastave, izazivanje nereda, buke, pričanje nakon opomene, dovikivanje, bacanje smeća izvan koša, korištenje mobitela, uznemiravanje, naguravanje, gađanje stvarima, klađenje i kockanje od ove će se jeseni smatrati lakšom povredom u učionici koja će rezultirati izricanjem opomene. Ukor će se pak "zaraditi" u slučaju korištenje nedopuštenih izvora podataka u svrhu prepisivanja poput tableta ili mobitela, omalovažavanja, vrijeđanja, širenja neistina i glasina, kao i u slučaju unošenja ili konzumiranja droge, alkohola i cigareta, dovođenje neovlaštenih osoba koje su nanijele štetu školi ili osobama te uništavanjem imovine nanošenjem veće štete, a sve će se te radnje karakterizirati kao teže povrede.
Govor mržnje
Riječ je o mjerama koji predviđa prijedlog prvog jedinstvenog Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera koji će od jeseni i nove školske godine vrijediti za sve škole u Hrvatskoj. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je na temelju izmjena Zakona o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju bilo dužno izraditi taj pravilnik, kojim se prvi put na razini cijele Hrvatske ujednačavaju kriteriji za izricanje pedagoških mjera u školama, jer se dosad događalo da u različitim školama za isti prekršaj djeca budu različito kažnjavana. Same mjere neće se mijenjati, jer i dalje će se u osnovnim školama za neprimjerena ponašanja dobivati opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu, a u srednjima opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz srednje škole.
Uz lakše i teže povrede neprimjerene radnje učenika prijedlog Pravilnika karakterizira i kao teške te osobito teške povrede, a kazna za teške povrede je strogi ukor u osnovnoj školi te opomena pred isključenje u srednjoj školi, koji se mogu zaraditi u slučajevima poticanja nasilja, krivotvorenja ispričnica, poticanja grupnog govora mržnje, krađe, uništavanja službene dokumentacije škole ili prisile kao što je iznuđivanje novca od drugog učenika te unošenja oružja i opasnih predmeta.
Osobito teškim povredama koje će u slučaju osnovaca rezultirati preseljenjem u drugu školu, a u slučaju srednjoškolaca isključenjem iz škole smatrat će se krivotvorenje službene dokumentacije škole, objavljivanje materijala elektroničkim ili drugim putem, a koji za posljedicu imaju povredu ugleda, časti i dostojanstva druge osobe, teška krađa, odnosno krađa počinjena na opasan ili drzak način, obijanjem, provaljivanjem ili svladavanjem prepreka da se dođe do stvari, ugrožavanje sigurnosti učenika ili radnika škole korištenjem oružja ili opasnih predmeta te nasilno ponašanje.
Bez stava?!
Je li se u raspravu uključila i Istarska županija, odnosno kakav stav o novom pravilniku ima nadležni županijski Odjel za obrazovanje, sport i tehničku kulturu te jesu li eventualno uputili određene primjedbe i smatraju li da je novi Pravilnik previše rigorozan, pitali smo pročelnicu odjela Patriciu Smoljan. Međutim iz njenih se šturih odgovora može iščitati da nadležni županijski odjel o novom pravilniku stava - nema.
Ona naime tvrdi da su Pravilnici o pedagoškim mjerama postojali i ranije, te su, kako kaže, uvijek bile propisane iste pedagoške mjere. Navodi da je samo pitanje primjene mjera po školama, odnosno postupanja s obzirom da je uvijek bilo liberalnijih škola ali i onih manje liberalnijih.
- Upravni odjel za obrazovanje prati aktualnu pravnu regulativu iz područja obrazovanja, sporta i tehničke kulture, te se u javne rasprave uključujemo kada se od nas očekuje postupanje po određenom zakonu ili pravilniku. U skladu s time, upoznati smo s prijedlogom novog Pravilnika, ali se u javnu raspravu nismo uključili, kazala je pročelnica Smoljan.
Smatra da su najkompetentnije za njegovo tumačenje upravo škole, za koje vjeruje da će se uključiti u raspravu sa svojim timom stručnih suradnika, učitelja, profesora, kao i školskih vijeća.
Nezadovoljstvo predloženim Pravilnikom u e-savjetovanju izrazila je i viša savjetnica za stručne suradnike Agencije za odgoj i obrazovanje Mirjana Kazija, koja upozorava da se radi o odgojno-obrazovnim ustanovama, a ne o kaznenim zavodima.
- Mislim da je važno promisliti, još jednom, konceptualni pristup ovoj tematici. Čitav pravilnik pisan je u tonu mini kaznenog zakonika. Uporaba riječi i termina to potvrđuje jer se koriste izrazi koji gradiraju težinu "zločina", a i tu ima problema. Primjerice, korištenje opojnih sredstava u manje "teškom" prekršaju od, primjerice "krivotvorenja" ispričnice što se, najčešće svodi na ispravljanje datuma i slično. Moramo se odrediti, opet u konceptualnom smislu, promišljamo li pravilnik kao represivni dokument ili kao nešto što treba utjecati na korekciju ponašanja djece u razvoju i poticanje poželjnog ponašanja. (Ingrid ŠESTAN KUČIĆ i Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU