Uskoro bi i hrvatski gradani koji više ne mogu placati svoje obveze mogli, po uzoru na stanovnike zemlja EU-a ili SAD-a, proglasiti osobni bankrot, Vlada je na današnjoj sjednici donijela smjernice za izradu zakona po kojima ce gradani moci sami zatražiti pokretanje svojevrsnog stecaja nad svojom imovinom, ali ce to moci uciniti i njihovi vjerovnici, primjerice banke, karticarske kuce, trgovci, leasing kuce, odnosno svi oni kod koji gradani imaju mogucnost zaduženja.
Kad postane jasno da netko u razumnom roku nije u stanju placati svoje novcane obveze ili je njegov dug u odnosu na njegovu imovinu tako visok pa je jasno da obveze nece moci placati ni u višegodišnjem razdoblju, zadnji je tren da se spas potraži kroz konsollidaciju u osobnom bankrotu.
Vladu je na to da konacno zakonom regulira osobni bankrot potaknula i cinjenica da sve vecem broju gradana prijeti insolventnost, jer se samo u pet godina, od 2003. do kraja 2008. godine njihov dug bankama povecao za 230 posto, sa 55 milijardi na 126,5 milijardi kuna.
Zakonom ce biti moguce, kako je objasnio ministra pravosuda Dražen Bošnjakovic, da gradanin-dužnik sredi svoje financije kroz neformalna tijela, komore, savjetovališta, centre za mirenje i da se s vjerovnicima dogovori kako ce restrukturirati svoje obveze.
Isti postupak moci ce se odraditi i pred sudom, no onda ce to više koštati i vjerovnike i dužnike, a stranke ce imenovati povjerenika koji ce voditi postupak. Ukoliko se nisu u stanju dogovoriti oko povjerenika, njega ce odrediti sud.
Povjerenik je taj koji ce sudu dostaviti listu svih vjerovnika i dužnikovih obveza, ali i plan po kojem ce se osobni bankrot dovršiti. Nakon toga sud ce saslušati vjerovnike i dužnika i odlucit ce hoce li se povjerenikov plan provesti, hoce li dužnik i dalje osobno upravljati imovinom i financijama ili ce se možda dogoditi i otpis dugova.
Zakon ce, najavljuju iz Vlade, propisati i to da se osnuje registar potrošaca, odnosno dužnika koji su u stecaju, obzirom da se osobni bankrot nad istim dužnikom se može provesti sljedecih deset godina.
Osim ravnomjernog namirenja dužnika, uvodenje osobnog bankrota trebalo bi, vjeruju u vladi, omoguciti i gradanima da lakše izadu iz osobne financijske krize, jer bi ih reprogram duga spasio od gubitka najvažnije imovine, primjerice stana, a smanjio bi i broj ovrha.