Preferencijalni glasovi imati će veliki značaj na izvanrednim parlamentarnim izborima 11. rujna. Iako su u izbornu praksu uvedeni još na prvim izborima za Europski parlament 2013. godine, dok su na parlamentarnim izborima prvi puta primijenjeni u studenome 2015., svoju bi važnost mogli istaći na izborima druge nedjelje u rujnu. Razlog za to leži u odluci većine stranaka da potaknu kandidate za prikupljanje preferencijalnih glasova koji im jamče saborsku fotelju, što su HDZ i još neke stranke do sada obeshrabrivale.
Ni SDP do sada nije poticao svoje saborske kandidate da se "pokrenu" i potrude preskočiti kandidate koji su na listi prije njih, što je ipak postala redovita praksa njihovog koalicijskog partnera HNS-a. Na rujanskim izborima šansu da vode osobnu kampanju mogao bi iskoristiti Anton Kliman, HDZ-ov ministar turizma, koji je na posljednjem, 14. mjestu svoje liste, a preferencijalni glasovi mogli bi donijeti i ulazak u parlament Mostovom Ladislavu Turčinoviću, ispred kojeg je na listi zastupnica iz Rijeke Ines Strenja-Linić.
Jednostavno a strogo
Preferencijalno glasovanje ima jednostavna, ali stroga pravila: birači zaokružuju kandidata po svome izboru, a ako on dobije više od deset posto glasova svoje liste, penje se na listi na prvo mjesto, ili na ono koje mu po broju dobivenih glasova pripada. Dakle, ako je lista osvojila 30 tisuća glasova, kandidat s osvojenih tri tisuće glasova ima priliku dospjeti na njezin vrh, te potom i u Hrvatski sabor.
Na kandidacijskim listama u VIII. izbornoj jedinici, gdje su Istarska i Primorsko-goranska županija, izborni prag najčešće prelaze tri ili četiri izborne liste. Na izborima 8. studenoga 2015. godine to su bile liste koalicije Hrvatska raste, predvođene SDP-om (80.467 glasova); koalicije IDS-PGS-Lista za Rijeku (42.193 glasa); HDZ-ove Domoljubne koalicije (37.356 glasova), te lista Mosta (22.432 glasa). Dakle, preferencijalni glasovi na najsnažnijoj i na najslabijoj listi očito ne vrijede jednako - SDP-ovom Peđi Grbinu osvojenih 10.286 glasova dostajalo je tek za drugo mjesto na listi (Željko Jovanović imao je 19.034 glasa), dok je nositelj HDZ-ove liste Oleg Butković osvojio 19,3 posto glasova sa "samo" 7.239 preferencijskih "bodova".
S preferencijalnim bodovima na Domoljubnoj koalicijskoj listi u VIII. izbornoj jedinici profitirao je tadašnji član HSP Ante Starčević Ivan Kirin - koji je danas u HDZ-u - jer nije poslušao naputke da ne vodi osobnu kampanju, te je prikupivši 4.402 glasa osvojio 11 posto glasova i plasirao se na drugo mjesto na listi i dospio u Sabor.
Osobna kampanja
Osobnim kampanjama - u okviru stranačke izborne strategije - na rujanskim bi izborima u Hrvatski sabor ući kandidati koji su na visokim mjestima izbornih lista, ali ih javnost i birači prepoznaju kao kvalitetne kandidate. Potvrdu svoje političke vjerodostojnosti, naravno, dobit će i prvi ljudi pojedinih stranaka osvoje li pristojan broj preferencijalnih glasova u svojim izbornim jedinicama.
Najviše šanse da - što se tiče stranačkih lista koje prelaze izborni prag u VIII. izbornoj jedinici - iskoriste preferencijalno glasovanje imaju kandidati HDZ-a i Mosta, dok će na listama Narodne koalicije i IDS-PGS-LRI koalicije preferencijali označiti prije svega političku težinu pojedinih kandidata.
Na listi HDZ-a na prvom je mjestu potpredsjednik te stranke i ministar prometa Oleg Butković, doskorašnji gradonačelnik Novog Vinodolskog, za kojeg se može očekivati da ponovno osvoji značajan broj preferencijskih glasova i ostane prvoplasirani. Ali, liječnik dr. Jurica Šiljeg iz Umaga, šef HDZ-a Istre, teško će sakupiti veći broj glasova od ministra Klimana, ili drugih iskusnijih zastupnika, kojima ipak treba deset posto glasova cijele liste za probitak. Osvoji li HDZ jednak broj glasova kao na prošli izborima, preferencijski prag od 3.700 glasova neće biti nedostižan popularnijim kandidatima.
Još će lakši posao imati kandidati Mosta, uspiju li preći petpostotni izborni prag. S osvojenih dvadesetak tisuća glasova, prefencijskih dvije tisuće mogao bi, samo u zavičaju i Istarskoj županiji, prikupiti Ladislav Turčinović iz Svetog Petra u Šumi i prestići prvokandidiranu Ines Strenju-Linić, kojoj će preferncijalne glasove "pokrasti" atraktivniji kandidati iz Rijeke i Primorsko-goranske županije.
Narodna koalicija i njezina kandidacijska lista teže će se naći pod udarom preferencijalne volje birača: na prvim su mjestima Željko Jovanović, Peđa Grbin i Silvano Hrelja, koji su na prošlim izborima dobili najveći broj "osobnih" glasova. Ostali SDP-ovi i HNS-ovi kandidati dobili su znatno manje "zaokruživanja" od strane birača, pa je teško za pretpostaviti kako će šest mjeseci kasnije bolje proći.
Slično se može reći i za IDS, gdje su najpopularniji političari na vrhu kandidacijske liste. Boris Miletić (na prošlim izborima dobio je 12.656 glasova); Giovanni Sponza i Tulio Demetlika dobili su najveći broj osobnih glasova, uz župana Valtera Flegu, koji je na posljednjem mjestu liste. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU