Kad netko tko se zove Ilija i svecenik je Katolicke crkve za akt cije je potpisivanje naredio sam Papa, kao direttore megagalittico, rece da je to "sramotan (i ponižavajuci) sporazum kojim se krše hrvatski zakoni", a nekoliko dana potom buntovno, u vezi s istim aktom, još usklikne "ne možemo dozvoliti pljacku crkvene imovine ama baš nikome", onda mu se za ove ludo hrabre izjave može za novinske potrebe, kako to ucini i kolega Robert Buršic; nadjenuti nadimak Gromovnik. No, i odmah dodati: Ne bude taj dugo grmio.
I, eto, zgromilo ga. Velecasni Ilija Jakovljevic više nije kancelar Biskupskog ordinarijata u Porecu. Biskup Ivan Milovan je za vršitelja te dužnosti postavio svog generalnog vikara Marijana Kancijanica.
Navodno je biskup Iliju Gromovnika, koji mu je, kako takoder primijeti kolega Buršic, istom bio i gromobran, smijenio po direktnom naputku iz rimskog vrha Vatikan holdinga d.o.o. koji je vatikanskom ambasadoru, tj. papinskom nunciju u Hrvatskoj Casariju dodijelio ulogu prinudnog upravitelja Porecke i pulske biskupije d.o.o., a možda i nad cijelom Crkvom u Hrvata d.d.
Strelovit uspon...
Karikiramo malo terminima iz trgovackih društava i poduzetništva odnose u Katolickoj crkvi, ali nismo daleko od istine - ukljucujuci i onu profitno-poduzetnicku koja je bila okidac slucaja "Dajla".
Naime, da baš Ilija Jakovljevic, naravno uz biskupovo znanje i privolu, nije hrabro izašao u javnost i medije, vrlo oštro napavši sporazum koji je papa Benedikt XVI. oktroirao Župi Dajla i Biskupiji da imaju benediktincima iz Praglie dati 200-tinjak hektara zemljišta i cetiri milijuna eura povrh, sve bi bilo ostalo u crkvenim kuloarima. I nekretninskim kolacem koji je Crkva dobila (natrag?) kao bivšu imovinu dajlskog samostana i dalje bi se sladila Biskupija, ali i benediktinci.
Ovako, lupa javnosti izazvala je pozorniji nadzor hrvatskog ministra pravosuda koji se, eto, "rano" sjetio i poništio rješenja kojima je država zemljište prije deset i više godina vracala! Pa se sad vrh Vatikan holdinga dvostruko uzbudio: ne samo da mu tamo neki istarski svecenici, inšoma obicni radnici i sitni šefovi u toj velikoj i mocnoj firmi, oponiraju, nego ga i mala Hrvatska, koja se po uvlacenju Svetoj Stolici slobodno može nazvati ne banana nego papaja republikom, oponira i kvari vec riješene nekretninske biznise.
E, netko za to mora odgovarati, a di ceš bolje nego zavrnut vrat mladom pijetlu koji je kukuriknuo. I to još na bunjištu na kojem ga stariji nisu baš milo gledali.
Vratimo se poduzetnickim terminima. Ilija Jakovljevic je bio mladi yuppi istarske biskupije. Sposoban i ambiciozan. S aspekta starog domaceg klera, vele bolji poznavatelji, mana mu je bila ca je furešt. Rodom je iz Bosne, odakle je njegova obitelj 90-ih godina izbjegla u Istru. Smještaj su dobili u župnom stanu u Rakotulama.
Školovanje mladog Jakovljevica nismo rekonstruirali, ali pouzdano je da je "dakon Ilija Jakovljevic" pastoralnu godinu 2002. imao provesti na praksi u poreckom Biskupskom ordinarijatu te u župi Rovinj. Sljedece je godine zareden, a u rujnu je, citamo u arhivi našega lista, mladomisnik Ilija Jakovljevic otputovao u Rim na studij kanonskog prava na Gregorijani. U Porec se vraca 2005. kad biskupovim dekretom 22. lipnja postaje kancelar Ordinarijata, najmladi u Hrvatskoj (roden je 1979.).
...i još brži pad
Na tom važnom mjestu zamjenjuje Lina Zohila, koga je takoder Milovan smijenio postavivši ga za ekonoma Biskupije. Zohila se dobro sjetiti jer ga je Jakovljevic sljedecih godina zamijenio prakticki na svim funkcijama u Biskupiji. K tome, ne zaboravimo, Zohil je bio jedan od glavnih mešetara zemljištem koje je Crkva dobila u Dajli, a koje je sada medunarodni slucaj sa sam Bog zna kakvim posljedicama.
Na internetskim stranicama Porecke i pulske biskupije još je jucer pisalo da je magistar (koji priprema i doktorat) Ilija Jakovljevic kancelar, a i ekonom Biskupskog ordinarijata (od 1. srpnja prošle godine, umjesto Zohila).
Takoder je i biskupov povjerenik za povrat imovine (umjesto Zohila), i sudski vikar, te clan mnogih vijeca: svecenickog, pastoralnog, onog za crkvene arhive i knjižnice, i jedan od glavnih u BUUK-u (Biskupska ustanova za uzdržavanje klera cije je ravnatelj Milan Zgrablic clan uprave famoznog Benedikta d.o.o.), i pridodani sudski vikar Dijecezanskog crkvenog suda (ako je to razlicito od spomenutog sudskog vikara)...
Bio je cak i motovunskim župnikom. Sve u svemu bio je vec više od decka koji obecava.
Što ce sada biti s brzouspinjucim i još brže palim "japijem", Gromovnikom, gromobranom, pjetlicem...? Ako ga biskup suspendira, kažu znalci, karijera u "holdingu" mu je završena. (Piše Goran PRODAN)
CIJELI TEKST U SUBOTNJEM TISKANOM IZDANJU