Cuvanje djece i starijih osoba, cišcenje kuca, snimanje vjencanja, kucni popravci, održavanje okucnice, prepravljanje odjece, sviranje na feštama, aroma masaža, lektoriranje tekstova pa i šetnja pasa i održavanje grobova - cijeli je niz usluga ponuden putem oglasnika za koje se vjerojatno ne placa porez državi. No, Vlada je u hitnu proceduru poslala prijedlog zakona o zabrani obavljanja neregistrirane djelatnosti.
Kako ce inspektori kontrolirati, recimo, vidovnjake? Hoce li zatražiti tretman i
zatim, hop, naplatiti mu kaznu jer nije registriran, nije izdao racun i
uopce nije vidovnjak kada je primio inspektora?
Koliko je navedenih usluga moguce istrgnuti iz sive zone, registrirati u obrt i naplatiti PDV? Koliko bi trebalo inspektora da uspiju kontrolirati razgrananu sivu zonu? Kojim bi se sve metodama morali pritom koristiti? Pitanja su to koja zapravo upucuju na sumnju u efikasnu provedivost tog zakona ciji je prijedlog netom usvojila Vlada.
Ministar gospodarstva ?uro Popijac izjavio je da prema nekim procjenama na sivu zonu otpada 30-ak posto BDP-a. LJudi pokušavaju zaraditi za život kako god znaju, kada vec nema legalnog zapošljavanja.
- Ne osudujem mlade frizerke koje rade na crno, iako zbog toga imam manje posla. To je borba za život i nakon završetka škole djevojke moraju negdje raditi. Mi koje imamo salone teško ih možemo zaposliti jer je posla od 30 do 40 posto manje nego ranijih godina, veli pulska frizerka Sanja Radunic, koja, medutim, ne odobrava osobe koje na crno rade po 10 ili 15 godina.
Mario Paliska, predsjednik Obrtnicke komore Istarske županije, ukazuje da je siva ekonomija, pored nelikvidnosti, goruce pitanje obrtništva.
- Kada bi se pravim odlukama Vlade riješile te dvije stvari, uvelike bi se smanjila nezaposlenost. Polazim od sebe. Sada zapošljavam pet radnika u obrtu u kojem proizvodim ekološku ambalažu. Kada bi se riješila navedena dva problema, odmah bih uposlio još dvoje radnika na godinu dana, rekao je Paliska. - Obrtnici ne mogu opstati na tržištu u kojem konkuriraju djelatnici u fušu s cijenama koje nisu opterecene svim davanjima prema državi, pojašnjava Paliska.
- Želio bih da se s Državnim inspektoratom uspije postici dogovor što treba kontrolirati kod obrtnika. Slikovito receno, koji su to znaci za uzbunjivanje u obrtu odredene vrste. Obrtnik koji ne ispunjava te uvjete neka bude kažnjen. Medutim, nama se danas dogada da obrtnici ne znaju sve zakonske obaveze jer se one užasno brzo mijenjaju. Ne znamo koje sve uvjete moramo ispunjavati, smatra Paliska.
Kao potrošaci svjesni smo da dio usluga placamo mimo racuna, cak i kod obrtnika i poduzeca koji su registrirani. Može li nas država natjerati na drugaciju praksu, pitanje je za milijun kuna.